Potkraj tjedna Europska komisija odlučit će hoće li dodijeliti kandidacijski status Ukrajini, Moldaviji i Gruziji kao svojevrstan odgovor na rusku agresiju, dok je istodobno BiH u nedjelju poslana poruka kako je još dalek i neizvjestan put prema stjecanju toga statusa koji uglavnom ovisi o odlukama domaćih političara - koliko će biti spremni brzo uspostaviti vlast, provoditi reforme i stabilizirati ukupne odnose u zemlji. Vršitelj dužnosti zamjenika voditelja Izaslanstva Europske unije u BiH Jurgis Vilcinskas u razgovoru s novinarima u Mostaru ocijenio je kako se ne procjenjuje realnim prebacivanje ratnoga konflikta na područje Bosne i Hercegovine. - Naše procjene oko angažiranja EUFOR-a i misije Althea nisu se promijenile. Ne vidimo da se zemlja suočava s velikim sigurnosnim izazovima. Neće se dogoditi veći problemi u tom smislu ni u vrijeme izbora. Ili poslije njih. Naravno da postoji opasnost od incidenata, govora mržnje. Doista je mnogo dezinformacija o samom ratu u Ukrajini, ali i skrivenih insinuacija oko BiH ako bude išla prema NATO-u i EU da će Rusija postati neprijateljski raspoložena - rekao je Vilcinskas.
Među najvećim iskušenjima su, izravno s ruskom agresijom na Ukrajinu, posljedice koje izazivaju sankcije, a ovaj dužnosnik EU-a vidi ih u nepripremljenim institucijama BiH. - BiH nije pripremljena za vanjske udare jer nema pričuve nafte, žitarica niti je spremna za kibernetičke napade. Ako netko počne hibridni rat, onda ćemo imati problem - dodao je.
Zamjenik voditelja misije EU-a u Bosni i Hercegovini naveo je kako jedno od većih iskušenja predstavljaju sami nadolazeći izbori. - Za nas je veliko pitanje provedba izbornih rezultata. To je ključ. Ako stranke odluče blokirati godinu ili godinu i pol dana uspostavu vlasti, to bi bilo kontraproduktivno. Tu postoji najveći strah od toga. Što god planirate uraditi, napredak, kandidacijski status ili provesti reforme, sve će se odložiti jer će svi govoriti o blokadi - istaknuo je zamjenik voditelja Izaslanstva Europske unije u BiH Jurgis Vilcinskas. Iznimno važnim ocijenio je jedinstvo unutar EU-a i zapadnoga Balkana u pogledu ruske agresije na Ukrajinu. Istaknuo je kako neutralnost bilo koje zemlje zapravo znači potporu Rusiji ili ratnoj opciji. Istaknuo je kako je zbog ruske agresije došlo do velikog vala izbjeglica, stradanja ljudi, ali i ekonomskih posljedica koje se ogledaju u dramatičnom poskupljenja roba. Najavio je potporu uključivanjem zemalja zapadnoga Balkana u EU-ov projekt izgradnje energetske neovisnosti o ruskoj nafti i plinu kao načinu otpora.
- Ukrajina mora pobijediti. To je izlazak iz ove situacije za EU - rekao je zamjenik voditelja Izaslanstva EU-a u BiH. Dodao je da će se posljedice rata dugo osjećati i u regiji Balkana.