Mostar očito postaje strateška točka hrvatsko-bošnjačkih odnosa u razdoblju koje je pred nama, a odgovor na pitanje kakvi će ti odnosi biti u budućnosti dat će jednim dijelom i rezultati lokalnih izbora u gradu na Neretvi. Isti će se održati 20. prosinca, a ne 15. studenog kao u ostatku BiH, što je odluka koju je nelegalno Središnje izborno povjerenstvo donijelo prije nekog vremena i koju je velik dio javnosti osudio smatrajući da se radi o novom pokušaju stvaranja od Mostara grada slučaja, piše Večernji list BiH.
Iako u ovom trenutku predstavnici svih triju naroda traže načine nastupa za osvajanje što većeg broja vijećničkih mjesta u Gradskom vijeću, jasno je kako ni jedan od naroda sam neće moći izabrati gradonačelnika kroz Gradsko vijeće jer je limitiran broj maksimalnih mandata.
Područja i lista
Nova izborna pravila za Mostar koncipirana su tako da se 22 vijećnika biraju iz šest izbornih područja, i to tako da gradsko područje Sjever daje dva vijećnika, Stari grad pet, Jugoistok dva, Jug dva, Jugozapad sedam, a Zapad četiri. S gradske liste bira se još 13 vijećnika. Jednom kada se popuni Gradsko vijeće sa svojih 35 vijećnika, tek tada slijedi prava politička borba za poziciju gradonačelnika. A nju neće biti lako riješiti. Naime, gradonačelnika biraju vijećnici u Gradskom vijeću, i to na način da je potrebna dvotrećinska većina glasova, odnosno 23 vijećnika. Ako nijedan od kandidata ne dobije dovoljan broj glasova u prvom krugu, vrši se drugi krug izbora između dvaju kandidata koja su dobila najveći broj glasova u prvom krugu.
Ako je, uslijed neriješenog ishoda izbora među kandidatima u prvom krugu nemoguće ustanoviti koja su dva kandidata dobila najveći broj glasova, organizirat će se poseban krug za ove kandidate kako bi se izvršio odabir kandidata ili kandidatâ koji će se kvalificirati za drugi krug. Ako nijedan od preostalih dvaju kandidata ne dobije dvotrećinsku većinu glasova u drugom krugu, vrši se treći krug izbora. Tek u trećem krugu, jednostavna većina glasova izabranih gradskih vijećnika potrebna je za izbor gradonačelnika od dvaju preostalih kandidata, odnosno, u pravilu, to je 18 vijećnika. Ako preostala dva kandidata dobiju isti broj glasova u trećem krugu, mlađi od tih dvaju kandidata bit će izabran za gradonačelnika.
S obzirom na činjenicu kako ni jedan od naroda ne može imati više od 15 vijećnika, jasno je kako će slijediti mukotrpna borba Hrvata i Bošnjaka kako bi izborili poziciju gradonačelnika.
Samim time jasno je kako ulogu prevage u ovom procesu mogu imati predstavnici trećeg naroda - srpskog, koji, takva su pravila, mora imati minimalno četiri vijećnika. No, otvoreno je pitanje koje će stranke uspjeti imati vijećnike iz reda srpskog naroda.
Udruge koje okupljaju Srbe okupit će se oko SDS-a i SNSD-a, koji su dogovorili i potvrdili suradnju na sastanku kod Željke Cvijanović, predsjednice Republike Srpske. No, uvijek postoji mogućnost da zbog malobrojnosti ovaj blok neće uspjeti dobiti više od dvaju mjesta rezervirana za Srbe.
Kada je riječ o hrvatskim političkim strankama, one su, kako doznajemo, u konstantnim razgovorima o temi načina nastupa na ovim lokalnim izborima, a kakav će on u konačnici biti, znat će se ubrzo.
Pregovaranje
Načelno, postoji stav unutar Hrvatskoga narodnog sabora da tamo gdje može biti ugrožen nacionalni interes zbog brojnosti ili političkih projekata, Hrvati nastupaju kroz Hrvatski narodni sabor. S druge pak strane, Bošnjaci su otkrili karte formirajući “probosanski blok” koji čine SDA i SBB i DF, s nekoliko manjih stranaka. Nešto ranije pak u Mostaru je došlo i do formiranja bh. bloka koji čine predstavnici SDP-a i Naše stranke, koje će, kako je rečeno, do kraja mjeseca potpisati koalicijski sporazum.
Rok za podnošenje prijave za ovjeru koalicija i lista neovisnih kandidata, kako su naveli iz Središnjega izbornog povjerenstva BiH, istječe 1. rujna u 16 sati.•
Ebeno nadam se da ce takav sustav biti i u Travniku recimo zašto Hrvati Travnika vrijede manje od Bošnjaka Mostara jel