Hrvatske političke stranke istodobno su započele raditi na dvije fronte organizirajući se za predstojeće izbore kroz koalicijske saveze te, s druge strane, u suradnji sa stranačkim organizacijama izvan zemlje pokušavaju privući što veći broj birača kako bi glasovali dopisno, piše Večernji list BiH.
Dvije koalicijske liste očigledno će predvoditi dva HDZ-a, dok su neovisno od svih drugih nastup na svim razinama nagovijestili iz Hrvatske republikanske stranke. No, i to pitanje nije do kraja riješeno ni unutar samog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH o tome hoće li doći do preslagivanja u potpori oko člana Predsjedništva te zajedničkog okupljanja za državnu ili listu u Republici Srpskoj, jer nije zapravo jasno za koju će se razinu pojedine stranke uopće prijaviti.
Započinje kampanja
I dok HDZ BiH okuplja devet stranaka, HDZ 1990. planira zajedno s još šest stranaka biti u savezu za opće izbore. Najlošija je, praktički, odluka posvađanih hrvatskih političkih prvaka da na izborima u Republici Srpskoj idu odvojeno. Oni bi, zajedno nastupajući, imali izglede dobiti najmanje dva mandata u Narodnoj skupštini što je, međutim, sada malo vjerojatno. Velike nade kandidati za potpredsjednika RS-a, a taj recept bi se mogao uspješno primijeniti i za izbor hrvatskog člana bh. Predsjedništva, polažu u dopisne glasove.
No, da bi mogli glasovati, oni koji žive izvan BiH moraju se registrirati i prijave poslati do 24. srpnja. U dogovoru s HDZ-om Hrvatske, HDZ BiH je ranije dogovorio da će se organizirati kampanja za mobiliziranje birača, Hrvata podrijetlom iz BiH. Posebno je to važno u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj te županijama u Posavini i Slavoniji gdje živi najveći broj Hrvata koji su prognani u ratu. I dok su ti glasovi redovito do sada presuđivali u izboru hrvatskih predstavnika u RS-u, procjenjuje se da bi se na taj način moglo osigurati 15.000 birača za potporu kandidatu iz reda Hrvata za člana bh. Predsjedništva.
Prvi korak
Inače, još su samo dva dana ostala do krajnjeg roka političkim strankama i neovisnim kandidatima za podnošenje prijava za ovjeru za sudjelovanjem na izborima koji su predviđeni 7. listopada ove godine. Time, praktički, započinje prvi korak u izbornoj godini koja će vjerojatno biti jedna od najizazovnijih od rata.
Kako je za Večernjak potvrdila glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Maksida Pirić, politički subjekti su pokazali veliko zanimanje za predstojeće izbore, no tek je mali broj dostavio potrebnu dokumentaciju, ali i ispunio uvjete, poput prikupljenih potpisa potpore građana. Do sada su dokumentaciju preuzela 124 subjekata, od čega je 40 neovisnih kandidata, a 84 političke stranke. Samo jedna stranka, i to Uspješna Srpska, dostavila potrebnu dokumentaciju i čeka na ovjeru SIP-a.
Do 9. lipnja SIP će potvrditi koje će stranke moći u utrku, nakon čega slijedi podnošenje prijava za ovjeru koalicija i listi neovisnih kandidata. SIP-u se do 9. srpnja trebaju dostaviti kandidacijske liste, a redoslijed političkih stranaka znat će se 12. srpnja nakon ždrijebanja u SIP-u. Iako je izborna kampanja odavno u tijeku, plaćena kampanja kreće od 7. rujna i traje mjesec dana.