Poslije oštećenih štediša Ljubljanske banke, na redu za povrat stare devizne štednje su i štediše nekadašnjih srpskih banka – Invest banke Sarajevo i Tuzla te Jugobanke Split, čije će dugove otplaćivati država Srbija. Štediše tih banaka koje su imale poslovnice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj od 6. ožujka počeli su podnositi zahtjeve za povrat stare devizne štednje. Zahtjev je do sada predalo 160 osoba, a procjena je da je ovih štediša 30 tisuća. Ipak, kako je bilo i za očekivati, ne ide sve glatko.
Ne žele izdati preslike
Zahtjevi se podnose osobno ili pismenim putem. Štediše u BiH su u problemu jer moraju priložiti originalne dokumente, ali i prevesti ih sve na srpski jezik.
“ U ratu je veliki broj štediša ostao bez štedne knjižice. Pokušali smo zatražiti od dviju banaka u stečaju u Beogradu da nam izdaju preslike, ali oni su rekli da po zakonu nemaju tu obvezu i odbili su nam to dati. Drugi je problem što se naplata vrši u Srbiji, što će oni otvarati u naše ime račune i uplaćivati”, kazala je za Al Jazeeru predsjednica Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić i dodala da se mora preko suda tražiti dokumente iz banaka. Direktor uprave za javni dug Srbije ovakvu situaciju pravda upravo presudom koja je i osnova za isplatu jer je u presudi jasno rečeno da svi oni građani koji su eventualno ostvarili neka prava u prethodnom razdoblju ne mogu sada ponovno dobiti isplatu stare devizne štednje. Štediše obično ne žele javno izlaziti u medije, ali jedan od njih, Ranko Popović, pristao je stati pred kamere Al Jazeere. Popović ima problem s dokumentacijom koja se nalazi u bankama u Hrvatskoj. On pokušava doći do ušteđevine iz splitske poslovnice Jugobanke, ali teško dolazi do nužnih potvrda. “Traže se dokazi i potvrde iz Hrvatske, a najteže je sada dobiti te potvrde od hrvatskih tijela, to je poseban problem. Najveći je problem što mi sada nemamo nikoga tamo”, kaže Popović.
Isplate od 31. kolovoza 2018.
Jedna od štediša koja je pristala stati pred kameru je i Natalija. Ona dulje od dva desetljeća pokušava vratiti svoj novac. Od banke u kojoj je štedjela ostala je samo štedna knjižica, dokaz da je nekada u Invest banci u Sarajevu imala račun. “Pokušavala sam 1994. godine, kad sam još živjela u Sarajevu i radila u Jugobanci, podići taj novac, ali ništa nisam mogla”, kaže Natalija i dodaje kako na knjižici Invest banke nema neki prevelik iznos, ali da je za nju kao umirovljenicu svaki iznos značajan. Pravo na povrat imaju devizni štediše iz bivših jugoslavenskih republika koji su položili uloge do 27. travnja 1992. godine, a zahtjevi su se počeli primati 6. ožujka ove godine. Uprava za javni dug priopćila je da je rok za primanje zahtjeva godinu i pol dana, kada će početi isplata prvih uloga. Dug će se isplaćivati u deset polugodišnjih rata počevši od 31. kolovoza 2018. godine, i to na svakih šest mjeseci. Procjena je da iznos koji Srbija mora isplatiti, u koji je uračunata kamata, dostiže 310 milijuna eura.•