Detašman je poseban oblik poslovne suradnje između poduzeća s teritorija jedne države koje, na osnovi sklopljenog ugovora, s poduzećem iz druge države izvodi radove u toj državi. Bh. građevinci već godinama dobivaju detašman za poslove u Njemačkoj. Vanjskotrgovinska komora BiH, u suradnji s gospodarskim komorama RS-a i FBiH, raspisala je natječaj za dodjelu 1910 detašmana domaćim poduzećima za izvođenje radova u Njemačkoj u detašmanskoj 2024./2025. godini, a najviše dozvola dobit će tvrtke koje se bave građevinarstvom. Ukupan kontingent od 1910 dozvola obuhvaća 840 dozvola za oblast građevinarstva, 510 dozvola za oblast izolaterstva te 560 dozvola za oblast ostalih djelatnosti (montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti u skladu s međudržavnim sporazumom). Od ukupnog broja, RS se raspoređuje 506 dozvola, i to 222 za građevinarstvo, 126 za izolaterstvo te 148 za ostale djelatnosti, priopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Dodaju da je FBiH pripalo 1013 dozvola, od čega je za građevinarstvo 446, izolaterstvo 270, a za ostale djelatnosti 297, dok se, od 391 dozvole posebnog kontingenta, 172 odnose na građevinarstvo, 104 na izolaterstvo, a 115 na ostale djelatnosti. - Kvota od 391 dozvole posebnog kontingenta raspodjeljuje se u omjeru dvije trećine za poduzeća iz FBiH i jedna trećina za tvrtke iz RS-a s većinskim vlasništvom kapitala pravnih i fizičkih osoba iz Slovenije, a u nedostatku takvih poduzeća i ostala poduzeća iz BiH - rekli su iz VTK-a BiH. Tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS-a Mile Petrović kazao je za Glas Srpske da su detašmani za rad u Njemačkoj od velikog značaja za domaće gospodarstvo. - Domaća poduzeća, uz ostvarena značajna sredstva, u Njemačkoj su imala priliku i upoznati se s novim tehnologijama koje se tamo primjenjuju. U tom segmentu smo, zaista, imali značajan napredak - rekao je Petrović. Dodao je da su prethodnih godina, kada je bila velika navala, čak tražili povećanje kontingenta detašmana, što im nije bilo omogućeno jer je Njemačka smatrala da je to dovoljno, a sve kako bi privukla što veći broj stranih radnika koji bi bili zaposleni u njihovim gospodarskim društvima. Detaširani radnik je, objasnio je on, zaposlen u matičnoj zemlji i on samo privremeno radi u Njemačkoj, odnosno dok ima posla. - U Njemačkoj je trenutačno došlo do određenog pada građevinske aktivnosti, posebno u dijelu grube gradnje, tesarstva, armature i zidarije, tako da u ovom trenutku ni potreba nije veća - rekao je Petrović. Prema njegovim riječima, tvrtke koje se bave izvođenjem elektro, strojarskih i vodovodnih instalacija u Njemačkoj i dalje rade istom dinamikom jer završavaju objekte iz prethodnih godina. - U slučaju da ne dođe do brzog oporavka grube gradnje, za očekivati je da i ove tvrtke mogu zapasti u probleme. Međutim, njemačko tržište je ogromno i smatram da će oni sigurno nešto uraditi da ne dođe do toga - naglasio je. Sporazum o detašmanima između tadašnje Jugoslavije i tadašnje zapadne Njemačke koji je potpisan 1968. omogućio je masovni odlazak radnika, pokrenuvši val iseljavanja koji se nije zaustavio do danas. Nakon raspada Jugoslavije BiH je pripalo 2000 dozvola. Na osnovi tog sporazuma između Njemačke i Jugoslavije, što je preneseno na BiH odnosno na ostale republike, bh. radnici su zaposleni i plaćaju mirovinsko i socijalno ovdje, a u Njemačkoj dobivaju plaće i plaćaju porez po njemačkim zakonima. Bez detašmana, zbog kompliciranih i strogih procedura, bh. tvrtkama bilo bi teško nastupiti na njemačkom tržištu i zbog toga sporazum iz vremena bivše Jugoslavije danas igra značajnu ulogu u doprinosu razvoja bh. gospodarstva.
poseban oblik poslovne suradnje