Uskršnje košarice

Za uskrsne blagdane jedna obitelj u BiH će odvojiti oko 150 KM

30.03.2013., Zagreb - Ocekivana guzva na trznici Dolac, gradjani su najvise kupovali svjeza jaja i pisanice za Uskrs te meso za uskrsni rucak. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
26.03.2016.
u 08:00
Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi na blagdanskom stolu imati kuhanu ili pečenu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače
Pogledaj originalni članak

Nismo se odmorili ni od božićne potrošnje, a već nam je na stolu ona uskrsna. Premda je Uskrs najveći blagdan u Kršćana, slavlje i potrošnja su daleko u odnosu na božićne blagdane. O tome govore i statistike, piše Večernji list BiH. U studenom i prosincu trgovci zarade prosječno 14 posto više nego tijekom ostalih mjeseca u godini, dok u mjesecu u kojem pada Uskrs ta potrošnja ne prelazi ni 10 posto.

Kućni proračun

I blagdani su odavno prestali biti obiteljska okupljanja s obzirom nato da je vrijeme kada se sve gleda kroz potrošnju. Veliki broj kršćana Uskrs promatra realnije te ih većina planira štedjeti, čak i na blagdanskoj trpezi. Unatoč smanjenoj kupovnoj moći građana, možemo biti sigurni da će se svatko potruditi na blagdanskom stolu imati kuhanu ili pečenu šunku, jaja, mladi luk, hren i uskrsne kolače. Inače, procijenjena potrošnja za ožujak, kada pada Uskrs ove godine, iznosi nekoliko tona šunke i desetke milijuna komada jaja. Tako će se i tijekom ovih uskrsnih blagdana bojiti jaja, peći će se kolači, kuhat će se i peći šunka, a “nastradat” će i veliki broj praščića i janjaca, a i točit će se vino i pivo te ostali napici. Uskrsni ugođaj nije potpun bez raznih blagdanskih slastica pa će se i ove godine u trgovinama diljem BiH posebno istaknuti akcijski i prigodni konditorski proizvodi. S obzirom na to da blagdane obilježava i priprema kolača, ne čudi što domaći konditori osjete povećanu potražnju čokolade za kuhanje.

Kao i ranijih godina, tisuće SMS poruka s najljepšim željama stizat će prijateljima i poznanicima. Vremena kada su stizale uskrsne razglednice, odavno su iza nas.

Blagdani su postali brendovi koji svojom vlastitom snagom i emocionalno-tradicionalnom inercijom prodaju cijelu paletu različitih proizvoda. Ipak, unatoč uvriježenom stavu da su bh. Hrvati dobri potrošači, čini se kako će na ovaj “recesijski” Uskrs gledati na svaki fening. Pitajući slučajne prolaznike u bh. mjestima, zaključuje se kako će se za ove uskrsne blagdane odvojiti između 100 i 150 KM, dok će tek manji dio njih potrošiti više od 500 KM.

Uštedjeti na kućnom proračunu s akcijskim cijenama zasigurno se može, ali treba pratiti cijene u trgovinama. Tako, primjerice, trideset komada jaja košta oko pet maraka, a inače se cijena jednog komada jaja u BiH kreće oko 0,20 maraka. Sadašnje cijene su primamljive: kilogram šunke će se platiti manje od deset maraka, sir edamer oko 6,50 maraka, pršut oko 20 maraka, kilogram svinjetine 7 - 8 maraka… Nisu velike ni cijene namirnica potrebnih za kolače jer, primjerice, 250 grama margarina sada u pojedinim trgovačkim centrima stoji manje od 1 marke. Inače, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena kilograma margarina u 2015. iznosila je 4,20 maraka. Iako je cijena oraha u posljednjih nekoliko godina “paprena”, i za kilogram se u trgovinama plaćalo više od 20 maraka, sada su cijene skoro prepolovljene.

Akcije za blagdane

Kao i svakog blagdane, trgovine su za svoje kupce pripremile brojne akcije tih istih namirnica te snižene i blagdanske cijene raznih potrepština. S obzirom na to da većina bh. građana ne raspolaže s “viškovima” u svojim novčanicima, bez obzira na potrebu, neće puno potrošiti. Inače, za blagdane prosječna četveročlana obitelj potroši 10 do 15 posto više nego u standardnoj mjesečnoj kupnji.

Naš sugovornik kaže da, s obzirom na cijene i sve veće siromaštvo među građanima, ovolika potrošnja ne bi bila da se kod nas ne njeguje tradicija.

On tvrdi da većina za blagdane posudi novac, podigne manji potrošački kredit ili, pak, dobiva “novčanu pomoć” iz obitelji iz inozemstva. Poznato je kako od 70 do 80% bh. stanovništva svakog dana sve teže živi, a za 15 do 20% njih život je sve bolji.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.