U okviru višegodišnjeg projekta vezanog uz obiteljsko i rodno uvjetovano nasilje livanjska Udruga žena "Li-Woman" organizira cijeli niz okruglih stolova i treninga, među kojima se našla i tema vezana uz institucionalni odgovor na nasilje, primjenu zakonskih propisa, sudsku praksu, nedostatke i eventualne prijedloge za njezino unaprjeđenje. Projektnim aktivnostima obuhvaćeni su Livno, Tomislavgrad, Glamoč i Bosansko Grahovo, piše Večernji list BiH.
Cilj okruglog stola je upoznati sudionice sa sudskom praksom kako bi uvidjele da je došlo do pozitivnih promjena u odnosu na prethodno razdoblje, da sustav funkcionira i da su nadležne institucije bolje uvezane, kazala nam je Jasminka Borković, predsjednica Udruge "Li-Woman". - Institucije ozbiljnije rade, ozbiljnije se shvaćaju propisi, a kroz ovakve skupove želimo to još više aktualizirati te da, gdje je to moguće, pokušamo unaprijediti postupke. A to nije moguće ako se nasilje ne prijavljuje ili se odustaje od podnesene prijave tijekom samog postupka - dodala je.
Da je to tako, potvrdila nam je i Benita Mladina, tužiteljica u Tužiteljstvu HBŽ-a u Livnu. - To se, nažalost, događa. Žene odustaju od svjedočenja, je li razlog ekonomska ovisnost ili je to zbog djece ili se, zapravo, nadaju da će se situacija sama po sebi smiriti. I u tim je situacijama vrlo teško dokazivati da se dogodilo nasilje u obitelji ako nema drugih materijalnih dokaza - kazala je Mladina. U takvim slučajevima nema predmeta ni za sud, ni za Tužiteljstvo, naglasila je to i tajnica Općinskog suda Livno Marija Vila Robović te predočila statističke pokazatelje u nepune četiri godine.
- Od 2019. do danas imali smo ukupno 82 predmeta iz te oblasti. Većina ih je zaključena, a jedan dio iz tekuće godine i dalje je u postupku. U 18 kaznenih djela nasilja u obitelji izrečene su kazne zatvora, u njih pet novčane kazne, a ostalo su bile izrečene uvjetne osude uz izricanje sigurnosnih mjera, bilo liječenje od ovisnosti ili psihološko liječenje. Zatvorske kazne izricane su uglavnom u trajanju od jednog do šest mjeseci - kazala je.
U većini slučajeva nasilje se događa unutar partnerskog odnosa u kojemu su žrtve žene, no u posljednje vrijeme evidentan je porast još jednog oblika nasilja, istaknula je tužiteljica Mladina te dodala kako je riječ o nasilju odrasle djece prema svojim roditeljima, što znatno otežava postupke jer su majke te koje najčešće odustaju od svjedočenja i kaznenog progona svoje djece. Problematizirano je i izricanje zaštitnih mjera. - Tim se mjerama, prvenstveno, želi zaštititi žrtvu, ali istodobno i pomoći počinitelju kaznenog djela u smislu njegova preodgoja, prihvaćanja stvari kakve jesu jer nemamo koristi ako pomažemo samo žrtvi, a zanemarimo nasilnika - istaknula je tajnica Suda Marija Vila Robović te dodala kako se i na tom planu već osjećaju pozitivni pomaci. Uz napomenu kako treba jačati žrtve nasilja, naglašeno je i kako u suradnji s lokalnim zajednicama treba poraditi i na njihovoj ekonomskoj neovisnosti.