Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvih šest mjeseci ove godine registrirano je 11.142 živorođene djece, što u usporedbi s razdobljem od siječnja do lipnja 2023. godine pokazuje pad broja živorođenih za 2,7 posto ili 309 beba. Odnosno, u istom razdoblju prošle godine u BiH je na svijet stiglo 11.451 živorođena beba.
S druge strane, broj umrlih je mnogo veći, ali je i on u padu. Točnije, tijekom šest mjeseci ove godine preminule su 17.274 osobe, dok je u istom razdoblju prošle godine umrlo 17.613 osoba. Pad broja umrlih, prema podacima Agencije, iznosi 1,92 posto. Aleksandar Majić, demograf, ističe za "Nezavisne novine" da u posljednje vrijeme svjedočimo narušavanju starosne strukture stanovništva. Kako navodi, "svakim danom i svakim mjesecom mi u Bosni i Hercegovini starimo. To demografsko starenje definitivno utječe na dva faktora. Prvo, na smanjenje fertilnog kontingenta. Svakim danom imamo sve manje žena koje potencijalno rađaju. Fertilni kontingent je od 15 do 49 godina, a posebno gubimo obim optimalnog kontingenta od 20 do 35 godina."
S druge strane, dodaje Majić, imamo povećanje udjela starog stanovništva iznad 65 godina. "S obzirom na to da se životni vijek produžuje i da je narušena starosna struktura, iz dana u dan imamo sve veći broj starijih osoba. Posljednjih deset godina broj rođenih u BiH je u stalnom padu, dok je broj umrlih u velikom porastu, posebno tijekom pandemije. Ovi podaci su očekivani", kaže Majić.
Napominje da neće biti velikih oscilacija kao tijekom pandemije, kada je mortalitet naglo porastao, te da neće biti ni velikih padova u broju umrlih na kraju godine. Također, podsjetio je da podaci objavljeni na mjesečnoj ili tromjesečnoj razini nisu konačni, već preliminarni.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od siječnja do kraja lipnja ove godine sklopljena su 6.393 braka, što znači da je, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, sklopljen 71 brak manje. Istovremeno, zabilježeno je 1.067 razvoda, što je također manje za 71 razvod u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.
Biljana Milošević, sociologinja, ističe kako se već dugi niz godina nalazimo u tranzicijskom razdoblju koje donosi ne samo ekonomske, već i kulturološke deficite, što dovodi do slabljenja vrijednosne osnove. "Prvenstveno mislim na moral, ljudsku čestitost i karakternost koje krase normalnu ljudsku osobu. Nažalost, to je danas postalo rijetkost", kaže ona za "Nezavisne novine", dodajući kako to utječe i na sklapanje brakova, dok se brakorazvodne parnice pokreću zbog najmanjeg neslaganja.
"Ljudi su postali vrlo nestrpljivi, svi žele sve odmah i sada, teško je pronaći kompromis. A da bismo mogli govoriti o kompromisu, moramo pretpostaviti da razgovaramo o dvjema stabilnim osobama. Svako može ući u bračnu zajednicu, ali nije svatko za brak", ističe Milošević.
Prema njenim riječima, na brak utječu i ekonomski faktori, a današnja svakodnevica postala je naporna u smislu osiguravanja sredstava za egzistenciju. "To iznimno iscrpljuje ljude, moraju se žrtvovati na više strana, a bračna zajednica postaje poligon gdje se sve to trpi", kaže ona. Ako supružnici nemaju razumijevanja za svakodnevne izazove, dolazi do ljubomore, izliva bijesa i nesporazuma.
Milošević također napominje kako mladi brak ponekad doživljavaju i kao oblik biznisa. "Mladi pozivaju veliki broj uzvanika, a nakon što se razvedu, podijele novac dobiven na poklon", objašnjava ona.
Unatoč svemu, zaključuje da su vrijednosti bračne zajednice poljuljane, ali kako je na ovim prostorima, za razliku od nekih drugih dijelova svijeta, situacija još uvijek relativno dobra.