Suada (43) je nezaposlena. Sa obitelji živi od suprugove plate od 900 maraka (oko 450 eura) u Cazinu, sjeverozapad Bosne i Hercegovine (BiH).
Njen suprug radi u građevinskoj firmi, a pored toga se bave i domaćom proizvodnjom. Međutim, sve to, kako kaže Suada, nije dovoljno za normalan život.
Zbog toga, godinama dižu kredite koji im, priča, pomažu da plate obaveze i prežive, piše Radio Slobodna Europa.
“Dignem kredit da namirim obaveze i dignem kredit da bismo preživjeli. Dijete imam. Imam karticu koja je uvijek u crvenom. Dok digne čovjek plaću, platim račune, djetetu mjesečnu [kartu za autobus] nema šanse da preživiš opet do iduće plaće. Što ćeš, mora se preživljavati”, kaže Suada za Radio Slobodna Europa (RSE).
U sličnoj situaciji je i Zoran Jošić, 68-godišnji umirovljenik iz Banje Luke. Supruga i on imaju minimalne mirovine, od po 212 maraka (oko 110 eura). Zbog toga, kaže, primorani su da uzimaju kredite.
“Dižeš jedan kredit da se pomogneš, a onda se opet nađeš takvoj situaciji da ne znaš kako da ga otplaćuješ, a morao se podići… više puta. Pored što sam u mirovini, radim i kao noćni čuvar već šest godina. Žena mi je otišla u mirovinu, a još radi u pekoteci da bismo preživjeli. Svaki dan je cijena nečega otišla, režije, računi, ne možeš preživjeti. A onda možete zamisliti ljude koji školuju djecu, pored toga svega, to je katastrofa”, priča Zoran za RSE.
Od 3,5 milijardi maraka (1,75 milijardi eura) plasiranih kredita u RS-u, čak 2,4 milijarde maraka (1,2 milijarde evra) su krediti za opću potrošnju.
“Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih građanima za opću potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 90,8 posto i veći su za 111,9 milijuna maraka (više od 56 milijuna eura) ili pet posto u odnosu na kraj 2020. godine. Došlo je do smanjenja kredita za kupovinu robe široke potrošnje za deset posto i kredita za kupnju automobila za četiri u odnosu na kraj 2020. godine”, navodi se u izvještaju na službenoj stranici Agencije za bankarstvo RS-a.
I u drugom entitetu, Federaciji BiH, najviše odobrenih kredita je za opću potrošnju, čak šest milijardi maraka (tri milijarde eura). Stambeni krediti iznose 1,5 milijardi maraka (750 milijuna eura).
“Učešće NPL-a (nekvalitetnih kredita) kod kredita odobrenih za opštu potrošnju iznosi 6,8 posto, dok je kod stambenih kredita 2,7 posto”, navodi se u na internet stranici Agencije za bankarstvo FBiH u informaciji objavljenoj u prosincu 2021. godine.
U Udruzi banaka BiH smatraju da rast potrošačkih kredita nije rezultat pandemije korona virusa, već je riječ o trendu prisutnom više od deset godina.
Potrošački krediti rastu nauštrb investicijskih i stambenih kredita iz više razloga, a jedan od njih je i za povećanje standarda potrošnje, kaže za RSE predsjednik Udruženja banaka BiH, Berislav Kutle.
Podsjeća da službena prosječna plaća u oba entiteta u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.000 maraka (500 eura), ali da je realno ona manja.
“Najveći broj ljudi ima od nekih 500 do 700 maraka plaću (250 do 350 eura). Na tako nisku plaću se ne mogu dizati duži i veći stambeni krediti i onda je jasno da stanovništvo diže potrošačke jednostavnije kredite kako bi moglo upotpuniti ili jedan dio, manji, za investicije, a drugi dio za rupe u standardu”, kaže Kutle.
On je mišljenja da dugoročan rast potrošačkih kredita može imati ekonomske posljedice.
“Problem će nastati dugoročno, ukoliko standard pojedinca ne bude rastao. Razlog je što se onaj dio potrošačkih kredita koji je otišao u stvarnu potrošnju, u ono što se ne može nadoknaditi, javlja kao povećanje potreba. Pri tome više mogućnosti za podizanje takvog kredita, kako bi se te potrebe zadovoljile nema, tako da su oni [potrošački krediti], sa jedne strane dobrodošli, ali moraju biti ograničeni”, ističe Kutle.
Predsjednik Udruženja banaka BiH navodi da je i to jedan od razloga što je zakonom ograničen maksimalan iznos za potrošački nenamjenski kredit do 50.000 maraka (25.000 eura).
Pri tome je i ograničen maksimalni rok od deset godina za povrat takvog kredita.
Berislav Kutle ističe kako je u cijeloj regiji vidljiv porast potrošačkih kredita.
No, iz Udruženja navode da je, za razliku od Bosne i Hercegovine, u susjednim zemljama četiri do pet puta veći postotak stambenih kredita za stanovništvo.
Drastičan rast cijena je jedan od ključnih razloga zbog čega građani u BiH dižu kredite da bi preživjeli, smatraju u Klubu potrošača iz Tuzle.
U prilog toj tvrdnji su i podaci entitetskih sindikata koji pokazuju rast cijena potrošačkih korpi, dok je rast plaća višestruko manji.
Potrošačka korpa u entitetu FBiH za prosinac iznosila je 2,265 maraka (blizu 1.150 eura), objavili su u siječnju ove godine u Savezu samostalnih sindikata BiH.
Za izračun prosječne korpe u obzir se uzima prosječna isplaćena plata, te minimalni troškovi života četvoročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
Naveli su i da je potrošačka korpa skuplja za oko 75 maraka (37,5 eura) u odnosu na mjesec prije. Sa druge strane, plaća je u istom periodu porasla za jednu marku, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH.
U RS-u potrošačka korpa u prosincu je iznosila 2,032 marke (1.016 eura) i sa prosječnom platom je pokrivena tek sa 51 posto, podaci su Saveza sindikata RS-a.
“Jedna prosječna plata, ako radi jedan član prosječne četvoročlane obitelji, sigurno nije dovoljna za život te obitelji u jednom mjesecu”, kaže za RSE predsjednica Kluba potrošača iz Tuzle, Gordana Bulić.
Ona navodi da su cijene pojedinih osnovnih životnih namirnica skočile i više od 40 posto tijekom 2021. godine.
“Iako BiH još slovi za jednu za život jeftinijih zemalja, mi kao potrošači nemamo ništa od toga što su nam jeftinija obuća i odjeća, nama je bitno kolika je cijena kruha, brašna, kolika je cijena jestivog ulja, te koliko mesa. Nažalost, cijene nekih namirnica su porasle i za više od 120 posto, kao jestivo ulje. To su osnovni proizvodi koje mora imati svaka obitelj”, navodi Bulić.
Rast cijena životnih namirnica veći od 40 psoto
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tijekom 2021. godine zabilježen je ukupan rast cijena od 6,4 posto.
Prema mjesečnim podacima Agencije, od srpnja do prosiinca 2021. godine, porasle su cijene brašna, šećera, ulja, kruha, riže, piletine i crvenog mesa, ali i drugih namirnica.
Tako je cijena kruha sa 2,3 maraka (1,15 eura) po kilogramu u srpnju 2021. porasla na 2,6 maraka (1,3 eura).
Cijena crvenog mesa, konkretno kilograma junetine, zabilježila je najveći porast. Od 13,5 maraka (oko sedam eura) po kilogramu, koliko je ona iznosila u srpnju, sada građani BiH prosječno plaćaju skoro 15 maraka (7,5 eura) kilogram.
U odnosu na cijene u istim mjesecima 2020. godine, primjetan je konstantan trend rasta osnovnih životnih namirnica.
Uz cijene osnovnih životnih namirnica, znatno opterećenje predstavljaju i određena veća godišnja novčana izdvajanja.
“Ključni trošak za jednu četvoročlanu obitelj je polazak djece u školu, to su uvijek novi izdaci. Tu je i godišnja obnova odjeće. Ponešto je potrebno da se i obnovi u stanu. Tu je i nabavka zimnice. Rast cijene utiče i na one obaveze koje imamo redovito, poput komunalnih obaveza. Tu je i godišnji odmor, ako šta uspije ostati”, navodi Gordana Bulić.
Podaci o potrošačkim košaramau oba bh. entiteta pokazuju da građani najviše novca tijekom mjeseca, potroše upravo na prehranu, stanovanje, komunalne usluge, te tekuće održavanje kućanstva.
Prema podacima sindikata, za hranu u RS-u mjesečno se izdvoji oko 800 maraka (400 eura), a u FBiH oko 1.000 maraka (500 eura).
Prema podacima Ujedinjenih naroda, polovina stanovništva Bosne i Hercegovine je na rubu siromaštva, a 15 posto je u apsolutnom siromaštvu.