U BiH je sve više onih koji rješenje za svoje probleme pokušavaju pronaći u zaduživanju. Svakodnevno se može čuti da se neki pojedinac, općina, grad i sama država zadužuju kako bi proveli u djelo određene planove, ali i, nažalost, da bi vratili već postojeće dugove. Iz postojeće situacije postalo je sasvim jasno da zaduživanje mnogima postaje jedini izlaz, a zaduživanje sve više postaje i trend. Primjerice, općine i gradovi u Republici Srpskoj postaju sve više zaduženi, a samo na kraju prošle godine taj dug je premašio 320 milijuna maraka. Ono što posebno zabrinjava je i činjenica da se neke od njih opasno približavaju gornjem limitu zaduženja koji iznosi 18 posto prihoda lokalne zajednice.
Dugovi općina u RS-u
Kada su u pitanju općine, na osnovi raspoloživih podataka dug općina u FBiH bez zaduženosti gradova iznosi 43,3 milijuna od čega najviše dugova ima Bihać, i to 11 milijuna KM, zatim Tuzla šest milijuna, Ljubuški četiri milijuna itd. Zanimljivo je da u FBiH od 80 općina unutarnje dugove ima tek njih 28. S druge strane, općine u RS-u po osnovi unutarnjeg duga također bez gradova duguju 214 milijuna KM, a od ukupno 61 općine samo njih 14 nema dugovanja, a više od deset općina ima dugove veće od pet milijuna KM u čemu prednjače Bijeljina, Doboj, Prijedor itd. Dug grada Banje Luke, zaključno s prošlom godinom, iznosio je 107 milijuna KM. Iako u ovom trenutku ekonomski stručnjaci ističu da stanje s javnim dugom još nije alarmantno, oni isto tako naglašavaju da eventualna sljedeća zaduživanja moraju biti isključivo na temelju ulaganja u mala i srednja poduzeća i realni sektor kako bi se lakše mogla vraćati sredstva. S druge strane, vanjski dug BiH na kraju prvog polugodišta ove godine bio je 7,1 milijarda KM, a za servisiranje duga u ovom razdoblju izdvojeno je 314,58 milijuna KM. Ovo su podaci iz izvještaja o izvršenju proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza u prvih šest mjeseci ove godine. U izvještaju se ističe da se na otplatu glavnice odnosi 269,03 milijuna KM ili 85,52 posto, a na otplatu kamate, servisnih i drugih troškova 45,55 milijuna KM ili 14,48%.
FBiH u gorem položaju
Od tog iznosa RS je vratio 111,53 milijuna KM, FBiH 201,3 milijuna KM, Brčko 80.000 maraka, dok se na institucije BiH odnosi 1,67 milijuna KM, navedeno je u izvještaju. Za servisiranje vanjskog duga u prvih šest mjeseci ove godine osigurano je ukupno 361,2 milijuna KM. Neutrošenih 46,6 milijuna KM osigurano je u svrhu redovnosti izmirenja predstojećih obveza s dospijećem početkom srpnja ove godine. Kada je u pitanju javni dug BiH, razvidno je kako informacije o javnom dugu ne idu u prilog Federaciji BiH, jer od ukupno 7,1 milijarde vanjskog duga veći bh. entitet mora vratiti 4,4 milijarde, a RS 2,6 milijardi. Iako je službeno javni dug BiH 10,4 milijarde, pojedinci ističu da je on mnogo veći, jer u obzir nije uzet “privatni dug” koji iznosi 8,4 milijarde. Tako Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i član Povjerenstva za financije i proračun BiH, kaže da dug iznosi čak 18,8 milijardi te da glavno opterećenje za isplatu duga stiže u idućoj godini, ali to neće ugroziti makroekonomsku stabilnost BiH.