Zimski mjeseci gradovima diljem BiH donese jednu vrlo neugodnu i opasnu pojavu: smog. Smog je tip zagađenja, a sama riječ je nastala kao neka vrsta složenice od engleskih riječi smoke (dim) i fog (magla). Gradovi u razvijenim dijelovima svijeta koji su imali ovaj problem, uspjeli su ga prevladati zahvaljujući strogim i jasnim regulativama, piše Večernji list BiH.
Međutim, čini se da se kod nas smog doživljava kao uobičajena atmosferska pojava te da ne treba raditi na njegovu smanjenju. Nažalost, svijest o utjecaju smoga na zdravlje kod nas još nije na visokoj razini.
Utjecaj na zdravlje
Studije pokazuju i kako PM2.5 negativno utječe na kognitivni razvoj djece s obzirom na to da ove čestice mogu ući u krv, a zbog nedovoljne razvijenosti barijere krv-mozak, i u mozak. Zagađenje zraka se povezuje i s većim brojem slučajeva autizma i shizofrenije te s povećanim brojem prijevremenih poroda. U dokumentu UNICEF-a iz prosinca 2017. godine “Danger in the Air” piše kako je 17 milijuna djece do jedne godine starosti ugroženo uslijed zagađenja zraka jer čestice u zagađenom zraku ometaju pravilan razvoj mozga. Prema ovom dokumentu, postoji veza između smanjenog verbalnog IQ, sposobnosti pamćenja i slabijih rezultata na testovima kod djece izložene zagađenom zraku. Neki od njih pokazuju kako zagađenje zraka negativno djeluje na razvoj mozga. Također, izloženost zagađenom zraku u djetinjstvu povezuje se s određenim bihevioralnim problemima u kasnijoj dobi, poput ADHD, tjeskobe i depresije. Postoji niz studija koje pokazuju kako čestice u zagađenom zraku potječu inflamacije u živčanom tkivu mozga, što dovodi do promjena u razvoju mozga.
Provedena istraživanja
Također, stručnjaci navode kako zagađen zrak uzrokuje i neplodnost, tako što utječe na gametogenezu (proces stvaranja gameta, tj. muških i ženskih spolnih stanica - spermatozoida i jajnih stanica). Onečišćenje zraka je uključeno u mnoge patologije. Ti zagađivači djeluju kroz nekoliko mehanizama koji mogu utjecati na brojne fiziološke funkcije, uključujući reprodukciju.
Nakon provedenog istraživanja donesen je zaključak kako i životne i ljudske epidemiološke studije podupiru ideju da zagađivači zraka uzrokuju nedostatke tijekom genetogeneze, što dovodi do smanjenja reproduktivnih kapaciteta u izloženim populacijama. Kakvoća zraka utječe na cjelokupno zdravlje, kao i na reproduktivnu funkciju, pa je potrebna veća svijest o pitanjima zaštite okoliša u široj javnosti i vlasti.•