Ministarstvo pravosuđa jučer je i formalno potvrdilo da je u petak zaprimilo zamolnicu tužilaštva Bosne i Hercegovine za preuzimanjem kaznenog progona protiv 14 hrvatskih vojnih zapovjednika zbog sumnje na kršenje međunarodnog prava u okviru operacije “Bljesak”. Iz Ministarstva pritom ističu kako je uvidom u pristiglu dokumentaciju utvrđeno da nije riječ o optužnicama, već o zamolnici na temelju bilateralnog sporazuma o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima. Budući da je riječ o opsežnoj dokumentaciji, u Ministarstvu neslužbeno procjenjuju kako će im trebati nekoliko dana da utvrde postoje li formalne pretpostavke za preuzimanje kaznenog progona, odnosno zapreke da se spis proslijedi Državnom odvjetništvu. U priopćenju koje su jučer objavili ističe se, pak, kako činjenični opisi i pravne kvalifikacije iz dostavljene dokumentacije ni na koji način ne vežu hrvatska pravosudna tijela te kako dostavljene zamolnice ne mogu dovesti u pitanje legitimitet oslobodilačkih operacija “Bljesak” i “Oluja”.
“Pri donošenju odluke o daljnjem postupanju Ministarstvo pravosuđa i uprave vodit će računa o državnim interesima, ali i o najboljim interesima osoba za koje se traži ustup kaznenog progona, a sve u okviru važećih međunarodnih propisa te zakona RH”, poručuje Ministarstvo pravosuđa.
Politički motivi
Da spisi dostavljeni diplomatskim putem iz BiH ni na koji način ne mogu ugroziti legitimitet oslobodilačkih akcija, posljednjih dana složno poručuju i iz državnog vrha. Prvi je o ovom problemu na proslavi Dana pobjede u Kninu progovorio predsjednik Zoran Milanović, koji je spomenuo kako se Hrvatsku zasipa optužnicama protiv njezinih vojnih zapovjednika. “Taj film ne bu’te gledali”, poručio je Milanović susjednoj državi, uz dodatak kako se tim ljudima neće suditi te kako će ih Hrvatska zaštititi pod svaku cijenu.
Čitav postupak nazvao je sabotažom i trovanjem odnosa, podsjećajući kako je još uvijek na snazi zaključak koji je 2015. donijela njegova vlada, a kojim se onemogućuje suradnja s BiH u ovoj vrsti postupaka. Da bi spis koji je iz BiH poslan hrvatskom Ministarstvu pravosuđa mogao imati političke motive, posebno kad se uzme u obzir trenutak koji je odabran za otvaranje ovog pitanja, slažu se i drugi upućeni izvori, pa i neki bliski Banskim dvorima. Uz pritiske vezane uz inzistiranje Hrvatske na konstitutivnosti Hrvata u BiH o kojima su ovih dana govorili osumnjičeni generali, kuloari nagađaju i kako bi “okidač” za ovakvo postupanje BiH tužiteljstva mogao biti pokušaj glavne tužiteljice Gordane Tadić da se održi na funkciji, pri čemu se spominje i mogući utjecaj glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza koji bi, nagađaju naši sugovornici, u ovom također mogao vidjeti priliku da osnaži svoju funkciju.
"Zakon šutnje" u Vladi
Ipak, naši sugovornici mahom procjenjuju kako Hrvatska teško može imati koristi od odbijanja a priori procesuiranja ratnih zločina, ma što stajalo u pozadini ove akcije BiH. U tom je tonu o spornim zahtjevima ovih dana govorio i premijer Andrej Plenković, koji je najavio da će se spis, ako se pokaže da za to nema formalnih prepreka, proslijediti DORH-u, a on će u neovisnom istražnom postupku odlučiti što će s tim predmetima.
– Ne mogu prejudicirati što će državno odvjetništvo učiniti. Ono što svakako može je da to odbaci u supstantivnom smislu i tako riješi taj problem – izjavio je premijer u nedjelju. Slični stavovi jučer su se mogli čuti i iz izvora bliskih Ministarstvu pravosuđa, koji podsjećaju da je DORH već u više navrata u sličnim slučajevima odbio pokrenuti kaznene postupke. Ističu kako će Hrvatska svakako voditi računa i o pravnoj i o političkoj dimenziji ovih postupaka, a Milanovićeve istupe komentiraju kao pokušaj političkog poentiranja na ovoj temi. Bitno je, naglašavaju naši izvori, i da sami generali izbjegnu tvrdu retoriku u javnim nastupima, “da budu razumni i da znaju da će se Vlada brinuti o njihovim pravima, ali i zaštititi legitimitet vojnih operacija i interese države”. Pritom, dakako, nije nevažno što stoji u opsežnom spisu koji je dostavljen u Ministarstvo, no o tome je jučer pri Vladi vladao “zakon šutnje”, pa i kad je riječ o kuloarskim informacijama da je riječ o starim optužbama za granatiranje civilnih ciljeva u BiH s područja pod kontrolom Hrvatske vojske.
Majke Srebrenice: Žalosno je da se BiH bavi akcijom Bljesak
Kritika na račun Tužiteljstva BiH zbog postupaka protiv hrvatskih vojnih zapovjednika jučer je stigla i iz udruge Majke enklava Srebrenica i Žepe, koje su upozorile na velik broj odgovornih za ratne zločine koji su i dalje nekažnjeni, iako žive u BiH i dostupni su tamošnjem pravosuđu. “Žalosno je da se Tužiteljstvo BiH bavi ratnim zločinima koji su, navodno, počinjeni za vrijeme akcije ‘Bljesak’ dok istodobno u Bosni i Hercegovini na stotine ratnih zločinaca nije procesuirano”, stoji u reakciji koju je udruga poslala medijima. Ocjenjuje se kako bi prioritet u BiH trebali biti predmeti ratnih zločina koji su počinjeni na teritoriju BiH, a ne oni počinjeni na teritoriju druge države. “Pozivamo Tužiteljstvo BiH da energiju usmjeri na predmete koji su označeni oznakom ‘A’ Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), a koji su po usvojenoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina prioritet”, stoji u reakciji Majki enklava Srebrenice i Žepe.