Rijetko koji čovjek se veseli gubljenju radnog mjesta. Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, već dugo, kako kaže u intervjuu za Večernji list, sanja da se zatvori njegov ured. Značit će to da je BiH postala normalna država? Sudeći prema svemu, on će ipak dočekati mirovinu na toj dužnosti.
Večernji list BiH: Kako komentirate nedavna događanja u vezi s uhićenjem predsjednika SBB-a Fahrudina Radončića? Po vašoj procjeni, što su moguće posljedice za političku klimu u BiH?
- Kao što znate, nikada ne komentiram aktualne sudske postupke. Općenito, uvijek kažem sljedeće: kao prvo, očekujem da se svi suzdrže od neprimjerenog vršenja pritiska na pravosudne institucije i da tim institucijama omoguće raditi svoj posao, i kao drugo, očekujem da svi nadležni organi djeluju sukladno najvišim standardima profesionalizma, jednakosti i odgovornosti.
Večernji list BiH: Kako komentirate poziv za predaju zahtjeva za članstvo BiH u EU i što će to značiti za europski i reformski put BiH?
- Zahtjev za članstvo u EU uvijek je pozitivan korak za jednu zemlju i njene građane. Ustvrdio bih kako je posebno važan za BiH. Ovoj zemlji očajnički trebaju duboke i sustavne promjene u interesu građana, a proces integracije u EU će do toga neizbježno dovesti. Opredijeljenost i fokusiranost na reformski program već sami po sebi služe tom cilju. Imajući u vidu okolnosti, pozdravljam podnošenje zahtjeva. Petnaesti veljače treba pamtiti u pozitivnom svjetlu.
Večernji list BiH: Pomalo iznenađujuće, za mene šokantno, je što je informacija o datumu predaje zahtjeva naišla na negativne reakcije pojedinih stranaka i medija. Kako vi gledate na to?
- Donekle razumijem zabrinutost da je potrebno postići dovoljno značajnog napretka kako bi zahtjev bio vjerodostojan. I to bi zaista trebalo biti u fokusu. Nizozemski predsjedatelj te visoka predstavnica Mogherini dali su datum, što je svakako dobar znak. Sada je na BiH pripremiti vjerodostojan zahtjev. Nema vremena ni energije za bacanje. Provedba treba početi odmah, a dužnosnici trebaju raditi 24 sata dnevno.
Večernji list BiH: Nova prilika za BiH je NATO-ov summit u Varšavi. Koliko je realno očekivati aktivaciju MAP-a na ovom skupu?
- Summit NATO-a u Varšavi više je pitanje za neke druge ljude jer to nije unutar moga mandata. Osobno mogu pozdraviti činjenicu da, kako izgleda, registracija perspektivne vojne imovine ide svojim tijekom, iako se mora postići više napretka kada je riječ o imovini koja se nalazi u RS. Pravno govoreći, nema nikakve prepreke da se perspektivna vojna imovina registrira sukladno važećem zakonodavstvu, prvenstveno sukladno Zakonu o obrani BiH i relevantnim odlukama Predsjedništva BiH, te sukladno odluci Ustavnog suda BiH. Također, treba imati na umu da je Predsjedništvo BiH 2010. jednoglasno donijelo odluku podnijeti formalan zahtjev BiH za Akcijski plan za članstvo u NATO i zato se slažem s nedavnim optimističnim izjavama predsjedatelja Predsjedništva BiH Čovića kako bi do aktivacije MAP-a trebalo doći što prije.
Večernji list BiH: Na unutarnjem planu mnogo se očekuje od najavljenih promjena Izbornog zakona. Hrvati žele da se ovim procesom otklone mogućnosti negiranja izborne volje cijelog jednog naroda?
- Kao što smo već vidjeli, ovo i druga povezana pitanja mogu toliko opteretiti domaću političku scenu da oduzmu sav kisik važnim reformskim procesima. Potreban nam je iskren pristup koji može donijeti rezultate, a ako ja mogu uraditi nešto kako bih pomogao, svakako sam spreman to i učiniti. Što je još važnije, sudeći po navodima iz medija, ovo je nešto o čemu razgovaraju i na čemu rade domaći akteri. Najiskrenije ih ohrabrujem da pokušaju naći zadovoljavajuće rješenje za sve građane dijalogom. Ako uspiju, bila bi to situacija u kojoj bi svi u BiH bili dobitnici. Istodobno, moram reći kako je, uz velika politička pitanja poput onih koja ste spomenuli, na stolu je još nekoliko tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, koje su preporučili međunarodni i domaći promatrači. Te izmjene fokusirane su na pitanja poput onog kako osmisliti proces koji bi bio manje podložan prijevarama, pitanjima financiranja kampanja i ispunjavanja antikorupcijskih standarda. To su izmjene koje će koristiti svim poštenim ljudima i očekujem kako će stranke koje su zastupljene u radnoj skupini o Izbornom zakonu osigurati da te izmjene ne budu zatočenici želje da se nađe rješenje za veća pitanja političke prirode. O tome postoji velik stupanj suglasnosti u međunarodnoj zajednici.
Večernji list BiH: Kakav je vaš stav o mogućoj odgodi lokalnih izbora, odnosno njihovu spajanju s općim izborima?
- Svakako postoje razlozi da se razmotri duljina razdoblja između općih i lokalnih izbora. Kada bi se produljilo razdoblje tijekom kojeg nitko nije aktivno u predizbornoj kampanji, to bi političkim čimbenicima dalo više prostora za rad i više vremena da se posvete reformama. Ipak, na radnoj skupini i strankama zastupljenim u Parlamentu je odlučiti postoji li potrebna potpora da se takva izmjena provede u djelo.
Večernji list BiH: Vjerujete li da će se održati referendum o državnom pravosuđu u RS-u i može li se konkretnim rezultatima unutar strukturnog dijaloga spriječiti njegova provedba?
- Moj stav je vrlo jasan i dosljedan. U mom posebnom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a iz rujna 2015., u svojstvu krajnjeg autoriteta u pogledu tumačenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ustvrdio sam kako referendum predstavlja jasno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, posebno Aneksa 4 i 10. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) nedvosmisleno je zauzeo stav da bi najavljeni referendum u Republici Srpskoj predstavljao fundamentalno kršenje Općeg okvirnog sporazuma za mir i prijetnju koheziji, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.
Pitanja koja se odnose na državne pravosudne institucije spadaju u ustavne nadležnosti države i ne spadaju u ustavne nadležnosti entiteta, a status i ovlasti visokog predstavnika su pitanja koja proistječu iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH i međunarodnog prava, te stoga ne spadaju u djelokrug entiteta.
Večernji list BiH: Molim vas da imate na umu kako su svih 28 ministara vanjskih poslova zemalja EU, ogromna većina članica Vijeća sigurnosti UN-a, premijer Srbije Vučić i predsjednik Nikolić izrazili protivljenje referendumu. Hoćemo li zaključiti da su oni svi u krivu, a da su vlasti RS-a u pravu?
- Moj jasan savjet vlastima Republike Srpske, iskoristit ću ovu priliku da ga još jednom ponovim, jest da referendum ostave po strani te u potpunosti poštuju i da rade u okviru Mirovnog sporazuma.
Večernji list BiH: Već dugo ne koristite svoje bonske ovlasti. Jeste li time svjesno prebacili odgovornost na domaće političare i pravosuđe - da se oni o svemu sami moraju dogovarati ?
- Uloga OHR-a je s vremenom evoluirala i to je uvijek i bio plan - dovesti Bosnu i Hercegovinu do točke kada više ne bi bilo potrebno imati visokog predstavnika. To je još uvijek plan, ali tamo još nismo stigli. BiH je ta koja želi postati članica EU, a ne OHR i međunarodna zajednica. Stoga, ako BiH želi ići dalje prema Bruxellesu, morat će prijeći s deklarativne spremnosti na konkretne radnje. Pomoću trikova neće uspjeti.
Iako ja podržavam načelo “više Bruxellesa, a manje Daytona”, svima nama je jasno da je Dayton još uvijek tu i da je on realnost. On sadrži ustav. Odluka o zatvaranju OHR-a donijet će se na razini PIC-a, i to će za mene biti sretan dan, kada budemo mogli reći da je BiH na sigurnom putu euroatlantskih integracija, kao jedinstvena, stabilna, funkcionalna i decentralizirana država. U međuvremenu, moj ured će i dalje pomagati ostvarivati daljnje pomake, ali se nećemo vraćati na pristup gdje OHR predvodi i realizira napredak kada organi vlasti to ne urade. Istodobno, ako neka stranka počne s prijetnjama koje predstavljaju izazov Mirovnom sporazumu, onda se time treba pozabaviti. Ne želimo imati okruženje bez ikakvih pravila, u kojem političari krše Mirovni sporazum kako im je volja.
Večernji list BiH: Koliko je za sigurnost, a posebno za stabilnost regije i unutarnje odnose u BiH, realna prijetnja radikalnih islamista povezanih s ISIL-om?
- Terorizam je globalni problem s kojim se trebaju suočiti sve države u Europi i šire. Problem ne prestaje. Nitko ne može reći da će nestati i da se možemo pretvarati da ga nema. Morat će se poduzeti konkretne mjere u dogovoru s međunarodnim prijateljima i partnerima Bosne i Hercegovine. Kad već govorim o tome, htio bih posebno pozdraviti izjave i inicijative koje su pokrenuli reis Kavazović i Islamska zajednica u BiH. To zaslužuje našu punu potporu.
Večernji list BiH: Kako komentirate ponašanje susjeda (Srbije i RH) prema BiH? RH je formirala novu vlast. Koliko oni mogu pomoći BiH na putu u EU ?
- Dvadeset godina nakon Daytona regionalna dinamika je zacijelo okrenuta u pravom smjeru. Dugoročno gledano, ovo će biti sve važnije i važnije za Bosnu i Hercegovinu. Zagreb i Beograd imaju ključne uloge u poticanju i podržavanju aktivnosti koje će omogućiti Bosni i Hercegovini postati funkcionalna država kakva treba biti kako bi mogla ostvariti prosperitet i ispuniti uvjete za integraciju u EU.
Hrvatska je već članica EU i glas potpore Bosni i Hercegovini u EU. Ovo je vrlo pohvalno i želio bih da se tako i nastavi. Hrvatska može poslužiti kao dobar primjer kako je napredak moguć kada iza jedinstvenog cilja postoji odlučnost, riješenost i politička volja.
Što se tiče nove vlasti, drago mi je što je prihvaćen pragmatičan pristup i da je imenovan Hrvat iz Kanade sa značajnim ekonomskim iskustvom. Kao jedan od financijskih stupova najveće farmaceutske kompanije za generičke lijekove na svijetu, premijer Tihomir Orešković, siguran sam, dobro poznaje kreiranje proračuna, ekonomiju i kako se dobro upravlja financijama. To je potrebno i u BiH - volja stranaka da se nađe kompromis i omogući zemlji krenuti naprijed.
Želim premijeru Tihomiru Oreškoviću uspješan mandat. Prosperitetna i europska Republika Hrvatska može pozitivno utjecati i na političke i na ekonomske procese u Bosni i Hercegovini.