Federacije raspolaže s oko 400.000 hektara oranica, nažalost, polovina se uopće ne obrađuje. Od ukupno 200.000 hektara oranica koje se obrađuju, polovina se zasije žitom. Kukuruz participira s oko 80.000 hektara, a pšenice i drugih vrsta žita sije se oko 20.000 hektara. Dok bh. oranice ostaju nezasijane, domaći mlinari uvoze pšenicu iz Argentine, Ukrajine i Mađarske, i zato se žito iz godine u godinu sve manje sije. Izgovor za to im je da je kvaliteta našeg zrna loša. Hoće li se ove jeseni zazeleniti više hektara zasijanih pšenicom, znat će se uskoro. Naime Federalna direkcija robnih rezervi uputila je 17. kolovoza 2015. godine na razmatranje i usvajanje prijedlog zaključka vezanog za informaciju o programu sufinanciranja jesenje sjetve pšenice za potrebe Federalne direkcije robnih rezervi koja bi mogla vratiti domaće proizvođače na njive .
Iz dokumenata, koji su u posjedu Večernjeg lista, može se zaključiti kako bi poljoprivrednici iz Federacije već ove jeseni mogli uzorati mnogo više hektara i na njih zasijati pšenicu, a pekari bi mogli dobiti kvalitetnu pšenicu s domaćih oranica. Naime, program sufinanciranja jesenje sjetve pšenice za potrebe Federalne direkcije robnih rezervi predlaže da otkupna cijena merkantilne pšenice - rod 2015. iznosi 37 feninga po kilogramu bez PDV-a. Uz to, Federalna direkcija robnih rezervi će nastaviti program sufinanciranja jesenje sjetve pšenice - rod 2016. iz sredstava zajma Svjetske banke na površini od 1000 hektara na području FBiH.
Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...