Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara jučer je potpisao Zakon o radu (ZOR) koji je proslijeđen vladinu tajništvu na prosljeđivanje i objavu u Službenom listu FBiH. Čavara je potvrdio tu informaciju i objasnio da Zakon stupa na snagu 20. kolovoza. Zakon o radu prošloga tjedna usvojila su oba doma federalnog Parlamenta unatoč protivljenju dijela sindikata i javnosti. Ovim zakonom uređuje se zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa i izravni je uvjet kako bi BiH dobila toliko potrebnu financijsku injekciju od Međunarodnog monetarnog fonda.
Pravilnik o radu
Ovaj zakon dio sindikata naziva rušenjem njihovih prava, a poslodavci temeljem za veće zapošljavanje radnika i investicije. Istina je vjerojatno negdje na sredini, a najvažniji je dio provedba odredaba ovoga zakona. Ovako izmijenjen zakon u Federaciji ne razlikuje se u bitnome dijelu, ali je nešto povoljniji od onoga koji je na snazi u Hrvatskoj. No, iako su male, određene razlike postoje, a tiču se detalja o ugovoru o radu, kolektivnim ugovorima, godišnjem odmoru, zaštiti zaposlenika, pitanja radničkog vijeća ili udruživanja radnika, pitanja štrajka, spora ili arbitraže, trajanja rodiljskog dopusta... Pitanje rada u inozemstvu uopće nije utvrđeno federalnim ZOR-om za razliku od Hrvatske gdje za tu svrhu poslodavac i zaposlenik moraju potpisati sporazum o trajanju rada u inozemstvu, rasporedu radnog vremena, neradnim danima i blagdanima, plaći, dodacima za rad u inozemstvu... U hrvatskome ZOR-u je jedna posebna cjelina vezana uz pravilnik o radu čega nema u federalnome Zakonu.
Diskriminacija radnika
Kada je u pitanju rodiljski dopust, u Federaciji BiH se omogućava u roku od godinu dana, dok u Hrvatskoj taj rok o ZOR-u nije utvrđen. Pitanje radnog ili prekovremenog vremena je jedinstveno riješeno u FBiH i RH, kao i pitanje dnevnoga odmora od po 30 minuta. U tjednu je 40-satno radno vrijeme, što znači pet dana po osam sati. U slučaju godišnjeg odmora, u FBiH se definira u prvome dijelu korištenje najmanje 12 radnih dana, dok to u RH nije slučaj. U FBiH je rok za isplatu plaća 30 dana nakon, dok se u RH taj rok u ZOR-u ne utvrđuje. Pitanje zaštite dostojanstva zaposlenika, zaštita od diskriminacije, te udruživanja radnika ili postojanja radničkog vijeća je bolje riješeno hrvatskim zakonom, jednako kao i pitanje štrajka, postupka mirenja i arbitraže. Kazne za kršenje zakona značajno su veće u RH nego u FBiH.