Odlučujući o ustavnom sporu koji je pokrenula skupina izaslanika oporbenih stranaka u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, SDP-a, DF-a i Naše stranke, Ustavni sud Federacije BiH u utorak je donio presudu po kojoj je 4. izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH od 30. srpnja prošle godine, u dijelu u kojem je donesen prijedlog Zakona o radu, održana u suprotnosti s poslovnikom ovog doma i Ustavom FBiH, te se vraća u fazu predlaganja u Dom naroda, piše Večernji list BiH.
Pravo sudjelovanja u raspravi
U obrazloženju presude, uz ostalo, osnovanim se ocjenjuje zahtjev podnositelja koji tvrde kako im je povrijeđeno pravo učinkovitog sudjelovanja u zakonodavnom postupku, odnosno da nisu imali vremena amandmanski djelovati na Zakon o radu jer su poziv za sjednicu dobili tri dana prije njezina održavanja. Zanimljivo je da se u obrazloženju presude ne spominje da su prilikom donošenja Zakona o radu FBiH usvojena i četiri amandmana Predraga Kojovića, izaslanika Naše stranke, jednog od potpisnika zahtjeva za pokretanjem ustavnog spora pred Ustavnim sudom FBiH.
Kao jedan od razloga za ponovno vraćanje Zakona o radu u proceduru donošenja u Domu naroda, ali ne i Zastupničkom domu koji je Zakon u istom tekstu usvojio dan kasnije, Ustavni sud navodi i da o Zakonu nisu raspravljala radna tijela koja u vrijeme donošenja Zakona o radu nisu bila formirana, dobrim dijelom i zaslugom oporbenih stranaka, potpisnika zahtjeva za pokretanje ustavnog spora. Ustavni sud FBiH, pozivajući se na “opće pravilo”, u obrazloženju navodi i kako Dom naroda akte razmatra tek nakon Zastupničkog doma. Za razliku od Zastupničkog doma koji je izlaskom DF-a iz vlasti 16. lipnja prošle godine ostao bez parlamentarne većine i nije mogao raditi, Dom naroda je imao većinu te je, sukladno tome, zasjedao i donosio odluke, pa tako i usvojio neke od akata prije Zastupničkog doma. Zakon o radu samo je jedan od njih.
Provedba presude
Javnoj objavi presude Ustavnog suda nazočila je i Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Federacije BiH. Uz kratak komentar presude, Bradara je naglasila kako će se presuda Ustavnog suda provesti. “Prije svega, naglašavam kako ću postupiti u skladu s presudom Ustavnog suda Federacije BiH. Ovih dana zasjedat će Kolegij Doma naroda na kojem ćemo definirati naše daljnje aktivnosti. Presudu Ustavnog suda ne bih detaljnije komentirala dok je službeno ne dobijem. Na temelju onoga što sam čula prilikom čitanja presude, zaključujem kako je ona politička te da sadrži niz nelogičnosti. Jedna od njih je da se povreda pojedinih odredbi poslovnika tumači i povredom Ustava Federacije BiH. O ostalim detaljima očitovat ću se kad službeno dobijem presudu”, kazala je, uz ostalo, Bradara.
U prilog tvrdnji predsjedateljice Doma naroda ide i činjenica da je isti sud pune četiri godine tolerirao nezakonito i mimo volje jednog konstitutivnog naroda, hrvatskog, formiranu vlast u Federaciji BiH. O ustavnosti vlasti “platforme” očitovao se tek nakon njezina odlaska s vlasti, čime je bilo kakva presuda u ovom slučaju izgubila smisao.
Zanimljivo je i da je Ustavni sud Federacije BiH čekao potpisivanje kolektivnog ugovora sa sindikatima, odnosno da je tek nakon dogovora Vlade i Sindikata donio presudu kojom vraća u proceduru Zakon na temelju kojeg je ugovor potpisan. Presudom Ustavnog suda, Zakon o radu je vraćen u proceduru jednog od domova Parlamenta Federacije BiH - Doma naroda čiji su oporbeni izaslanici bili ujedno i dio bivše nezakonite vlasti u Federaciji BiH o kojoj se Ustavni sud pune četiri godine nije očitovao.