Nakon dobivenog Večernjakova priznanja u kategoriji "Ponos BiH - Uspjeh godine", Frano Oreč, inženjer rudarstva, predsjednik Udruge "Zvuk kamena" iz Posušja, neumorni čuvar hercegovačkog kamena i kamene baštine, autor znanstvenih radova, ovih dana doživio je još jedno priznanje. Ovaj put od Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH. Naime, s Udrugom za rudarstvo i geologiju "Zvuk kamena", na čijem je čelu Frano, potpisan je sporazum o znanstveno-stručnoj suradnji u području promidžbe, istraživanja i zaštite autohtonog, domaćeg kamena te suhozidne i druge graditeljske kulturne baštine u kamenu kao materijalne baštine iznimno bogate u Bosni i Hercegovini, ali nedovoljno istražene. Sporazum su potpisali akademik Mladen Bevanda, predsjednik HAZU u BiH, te dipl. ing. Frano Oreč, predsjednik Udruge "Zvuk kamena".
Vrednovanje suhozida
Kako stoji u sporazumu, ugovorene strane će se zalagati za inventarizaciju, vrednovanje te revitalizaciju suhozidne i druge graditeljske kulturne baštine te javno isticati primjere dobre prakse na njezinu očuvanju i obnovi.
Za provedbu i izvještavanje o provedbi navedenog sporazuma HAZU u BiH zadužio je predsjednika Akademije akademika Mladena Bevandu te glavnog tajnika Akademije prof. emeritusa Franu Ljubića, a Udruga "Zvuk kamena" predsjednika Udruge dipl. ing. Franu Oreča i doc. dr. Krešimira Šaravanju. U razgovoru s Franom Orečom doznajemo kako je cijeli život s ljubavlju radio na promidžbi hercegovačkog kamena, posebice na suhozidinama, ali priznanje koje mu je dodijelio Večernjak u njemu je pobudilo dodatno zanimanje i volju za nastavak rada o hercegovačkom kamenu. Njegov rad nije ostao nezapažen među običnim pučanstvom i njegovim sumještanima, već je pobudio zanimanje i u akademskim krugovima. - Nakon što se akademik Mladen Bevanda upoznao sa mnom, bolje reći s mojim radovima, s onim što je Udruga "Zvuk kamena" prikazala na Svjetskom kongresu, kroz svoje zbornike radova, suradnju i drugo, za njega je to bilo iznimno iznenađujuće, ali i atraktivno. Nakon toga me pozvao i predložio mi suradnju. Sastao sam se s njim i njegovim pomoćnicima koje je on odredio. Suradnja je zasnovana na postojećem programu, što ne znači, zapravo je sigurno, da ćemo širiti program koji bude zanimljiv, ali i moguć. Sporazum je potpisan i sada idemo dalje - tvrdi Oreč.
Prema njegovim tvrdnjama, afirmacija kamena, posebice suhozidina, što je popraćeno i njihovom povećanom gradnjom, posljednjih nekoliko godina doživljava pravi procvat. Zanimanje je povećano i na mostarskom Sveučilištu.
Zanimanje studenata
- Zamijećeno je i veće zanimanje studenata na Građevinskom fakultetu. Dok ranijih godina temu kamen za diplomski rad nitko nije ni spominjao, posljednjih nekoliko godina realizirano je 14 diplomskih radova o temi kamena. To nam je velika satisfakcija da se mladi ljudi uključuju i vide korist i vrijednost tog našeg kamena. Trenutačno se rade dva završna rada, od kojih je jedan o suhozidima. Uz to, imamo i jednu doktorsku disertaciju o našem kamenu, točnije o suhozidima. Mi smo na raspolaganju svima koji pokažu zanimanje za ovu temu - tvrdi Oreč.
Inače, kako kaže Oreč, literature o kamenu u BiH je vrlo malo, praktički je nema. Za razliku od naših susjeda Hrvata, koji imaju dosta ovakvih sadržaja, a da ne govorimo o literaturi u Italiji i drugim zemljama.
- U BiH ne znam ni za jednu knjigu koja govori o suhozidima. Naša udruga je u tom pogledu učinila veliki korak. Uz našu knjigu o suhozidima, imamo više od šezdeset tematskih radova te četiri zbornika o kamenu. Također imamo i knjigu o obuci kamenorezaca te knjigu o suhozidnim radovima, što je solidna literatura za sve koji se misle baviti ovim poslom. Mi imamo jedinstvene i zanimljive spomenike kulture u kamenu - istaknuo je Oreč najavljujući i skori izlazak iz tiska još jedne knjige o suhozidima. Do sada je održano 17 svjetskih kongresa o temi kamena, BiH je prvi put sudjelovala u jednom takvom kongresu prije tri godine. Zapravo, Udruga "Zvuk kamena" sudjelovala je na tom posljednjem kongresu, a namjerava i dalje sudjelovati na njemu, ali i svim domaćim te svjetskim skupovima koji govore o kamenu, materijalu kojeg Hercegovina ima u izobilju, a da ne govorimo tek o kakvoj je kvaliteti riječ. Kaman je simbol Hercegovine ugrađen u brojne spomenike i zgrade svjetskih metropola. •