Brojne su zanimljivosti oko zimskog i ljetnog računanja vremena, a 24sata.hr izdvojio ih je nekoliko.
- Pomicanje sata prvi se put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske, u razdoblju od dvije godine. Ponovno takvo računanje vremena na hrvatskom tlu trajalo je od 1941. do 1945., a trajno računanje vremena uvedeno je od 1983. godine te traje još i danas.
- Do 2006. ljetno računanje vremena u SAD-u završavalo je zadnjeg vikenda u listopadu, prije Noći vještica. Tad je na Noć vještica mrak nastupio naglo ranije, pa su roditelji djeci noću zabranjivali odlazak u maškare. Što je manje djece išlo u maškare, dućani su djeci prodavali manje slatkiša, pa su 2007. prebacili mijenjanje sata na prvu nedjelju u studenom kako bi dućani prodali više slatkiša.
- Smatra se da dodatni sat tijekom ljeta potiče ljude na veću izloženost suncu, što je korisno zbog vitamina D. Iako, s druge strane, znanstvenici tvrde kako treba biti oprezan jer promjene u obrascima sna mogu negativno utjecati na ljudski organizam, imunitet i sve ostalo.
- Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a 2011. predsjednik Dmitrij Medvjedev smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Rekao je da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.
- Europski parlament odlučio je kako se do 2021. godine sve zemlje Europske unije moraju odlučiti na koje će vremensko računanje prijeći. Ako se odluče za ljetno, posljednje pomicanje trebalo bi biti posljednje nedjelje ožujka 2021., a zimsko posljednje nedjelje listopada 2021.
- Pomicanje sata nikako ne utječe na kućne ljubimce, ni pozitivno ni negativno. Naime, životinje se ionako ne ravnaju po satu nego po svjetlosnom režimu i našim navikama, odnosno navikama svojih vlasnika. Njima pomicanje sata ne igra nikakvu ulogu i ljudi se ne bi trebali brinuti za njihovo zdravlje jer pomicanje njima ništa ne znači.