O realiziranim projektima, onima koji se tek trebaju realizirati, budućim planovima, strategiji razvoja općine Stolac, turizmu, stanju na tržištu rada..., ali i trenutačnom stanju u BiH razgovarali smo s načelnikom općine Stolac Stjepanom Boškovićem.
Proračun za 2019. godinu veći je u odnosu na prošlu. U što će se novac usmjeriti, koji projekti imaju prioritet?
- Mi smo u 2018., a nastavit ćemo i u 2019. godini kroz više kapitalnih projekata, poboljšali infrastrukturu općine Stolac koja se odnosi na podizanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta kroz navodnjavanje odnosno stvaranje uvjeta za intenzivno bavljenje poljoprivredom. To je projekt izvlačenja vode iz Bregave na Dubravsku visoravan. Vrijedan je 420.000 KM i u tijeku je. Mislim da bi trebao biti završen do kraja godine. U tijeku je završetak i treće faze vodovoda Dubravska visoravan, točnije pitke vode u općini Stolac. To je projekt koji zajednički povodimo s Općinom Čapljina. U početku je bilo zamišljeno da i Grad Mostar sudjeluje u realizaciji, no ipak je ostalo na tome da samo općine Stolac i Čapljina provode projekt.
Još neki projekt koji biste izdvojili?
- Projekt koji je svakako vrijedan spomena je ulaganje u industrijsku zonu Hodovo za što je izdvojeno 250.000 KM. Uz to, valja spomenuti i ulaganje u lokalne ceste, a s druge strane tu je izgradnja magistralne ceste Stolac - Neum, za koju je izdvojen iznos od 17,5 milijuna maraka.
Spomenuli ste poduzetničke zone. Koliko ih ima u Stocu?
- Trenutačno imamo dvije poduzetničke zone. Jedna je u gradu Stocu, koja je preopterećena privatizacijom. Budući da je u toj zoni stvoreno takvo ozračje da više nitko u njoj i ne radi, lokalna vlast odlučila je pokrenuti novu poduzetničku zonu Hodovo. Prije 10 godina donijeli smo regulacijski plan.
Kakav je način funkcioniranja u drugoj zoni?
- Zona Hodovo drukčije funkcionira. Prvotno smo podijelili zonu u dva dijela. Jedan dio namijenjen je za solarna polja i u toj zoni 66 domaćih i stranih investitora kupilo je zemljišta gdje grade solarne elektrane. Danas imamo oko pet MW električne energije koju dajemo u sustav iz tih solarnih elektrana, a plan je da u budućnosti imamo 25 MW. Nadam se kako ćemo to završiti jer to ne ovisi samo o nama. Osim privatnih investitora, tu su i javna poduzeća koja trebaju tu energiju prihvatiti i proslijediti je dalje u mrežu.
Što je s drugim dijelom zone?
- Drugi dio zone zamišljen je za gospodarsko-poslovne objekte i trenutačno imamo dvije tvrtke koje rade. Cijelo zemljište je prodano investitorima, a nadam se da će, nakon strateškog projekta izgradnje ceste i dovođenja infrastrukture, uslijediti i gradnja objekata. Budući da je kapacitet zone popunjen, nedavno je Općinsko vijeće donijelo odluku o donošenju novih regulacijskih planova za proširenje zone kako bi se stvorili uvjeti i za nove investitore. Imamo prostora za nove ulagače i osigurat ćemo im uvjete da svoju poslovnu aktivnost nastave razvijati i u općini Stolac.
Nedavno ste usvojili i strategiju razvoja općine Stolac. Što biste izdvojili kao najvažnije iz tog strateško-planskog dokumenta?
- Tim koji je bio sastavljen od privatnoga sektora i nas iz uprave, ali i svih zainteresiranih strana, jasno je utvrdio da se razvoj Stoca treba usmjeriti na turizam i poljoprivredu kao zajedničko vezivanje i iskorištenje sve te kulturno-povijesne baštine koju imamo. U funkciju moramo staviti i razvoj malog i srednjeg poduzetništva, očuvanje okoliša, a sve u cilju razvoja već navedenih dviju grana. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva već se događa u zoni. Vidimo da se razvija i u tom smjeru treba ići. Isto tako, uvidjeli smo da bi razvoj turizma i poljoprivrede kao dviju strateških grana mogao biti pokretačka snaga stvaranja boljih uvjeta života u Stocu.
Kakvo je sada stanje kada je riječ o turizmu?
- Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća javna ustanova, čija je zadaća čuvati kulturnu baštinu i promovirati je kroz nekropolu stećaka Radimlja, izvijestila je da imamo povećanje broja turista, kao i prihoda, za oko 30 posto u 2018. u odnosu na godinu ranije. Razlog tome je vjerojatno UNESCO-ova zaštita. Ali mi i u ovoj godini očekujemo povećanje broja turista. Naravno, razvoj turizma ne može se samo oslanjati na općinu Stolac ili na javne ustanove. Aktivno radimo na uključenju privatnoga sektora, stoga se nadam da će investitor koji je kupio stari hotel i zemljište oko njega uskoro krenuti u izgradnju novog hotela i stvoriti uvjete za aktivniji razvoj turizma u Stocu jer su nam smještajni kapaciteti sve potrebniji.
Trend povećanja dolazaka turista itekako je pohvalan. No, kakvo je stanje kada je riječ o odlascima domaćih stanovnika? Radi li se što na tom planu?
- Naravno, svi se trudimo kako bismo taj trend zaustavili ili na neki način usporili, posebice kada je riječ o mladim i obrazovanim kadrovima. Našoj mladeži pokušavamo kroz našu upravu, ali i ostale institucije te obavljanje volonterskog rada, jer svi znamo koliko je važno prvo radno iskustvo, a s druge strane i kroz poslovnu zonu, stvoriti uvjete za nova radna mjesta i bolje uvjete života kako bismo usporili trend odlazaka, ali s druge strane i potaknuli one koji su otišli na povratak.
Odlasci dovode i do pada nataliteta lokalne sredine. Bilježi li se rast ili pad?
- Naša općina ulazi u prosjek uže regije u kojoj se nalazimo. Nije Stolac ni po čemu drugačiji od Čapljine ili neke druge općine. Činjenica je da je nama koliko olakotna toliko i otežavajuća okolnost što se nalazimo u blizini Dubrovnika, pa velik broj ljudi živi na toj relaciji. Gledajući župne statistike, vidljivo je da je veći broj rođenih nego umrlih. No, s druge strane, nije rijetko ni da se djeca rođena u Dubrovniku krste u Stocu, tako da ne možemo to uzeti kao adekvatan podatak. Uspoređujući podatke, mogu reći da nije drastično u odnosu na ranije godine.
Određeni dio novca izdvajate za stipendiranje studenata. Je li i koliko broj studenata u opadanju?
- Za studente godišnje izdvajamo 40 do 50 tisuća KM i to radimo već nekih 10 godina neovisno o broju studenata. Kada je riječ o izboru, vjerujem da je način svugdje isti. Jednostavno se moraju ispuniti zadani kriteriji. Svi oni koji ispunjavaju naše uvjete, po odluci dobiju naknadu za tu godinu studija. Svake godine, rekao bih, pokušavamo pratiti naše studente u njihovu školovanju, olakšati prvenstveno njima, a onda i roditeljima, da sa što manje muke završe željeni studij. Na kraju krajeva, i kao općina stvaramo uvjete da kroz novi akademski obrazovani kadar imamo u budućnosti pokretačku snagu u razvoju Stoca.
Na nedavnoj sjednici našlo se i izvješće o Domu zdravlja Stolac. Susrećete li se s nedostatkom zdravstvenih djelatnika?
- Da, na nedavnoj sjednici ravnatelj Doma zdravlja predstavio nam je stanje u zdravstvu. Razgovarano je o financijskom stanju, budućnosti, ali i s problemima s kojima se već sada susreću. Točnije, kako u doktorskom, ali i ostalom zdravstvenom kadru, pokriti sve osnovne funkcije Doma zdravlja kada je riječ o primarnoj zaštiti. Stolac ima i Centar za osobe s posebnim potrebama što također, uz socijalni, predstavlja i vid zdravstvene skrbi.
Plan nam je s liječnicima koji završavaju studij ove ili čak iduće godine na neki način pokriti kapacitete Doma zdravlja da na taj način eliminiramo nedostatak kadra. Postoji i druga stvar. Da bismo naše liječnike zadržali, moramo im prvenstveno osigurati bolje uvjete rada, što bi na kraju rezultiralo njihovim ostankom, a s druge strane i naši pacijenti imali bi bolju zdravstvenu skrb.
Vaše mišljenje o trenutačnom stanju u BiH?
- Budući da ni sada, toliko vremena od izbora nemamo konkretne vlasti, počevši od županija pa do države, lokalnim zajednicama nije lako.
I dok svi živimo u iščekivanju formiranja vlasti, s druge strane to nosi posljedice jer nema ozbiljnog rada, ozbiljnog posla… Lokalne zajednice su prepuštene same sebi i trenutačno funkcioniramo samo temeljem zakona. Sve ostalo - planovi, programi, strategije... ne postoji. •