Nije samo naziv Osnovne škole Mustafa Busuladžić u općini Novi Grad u Sarajevu prijeporan, nego su to i druge ‘povijesne’ osobe koje su u vrijeme II. Svjetskog rata bile sljedbenici zločinačkog nacističkog i NDH režima, piše Večernji list BiH. Upravo u općini Novi grad prava je plejada takvih osoba prema kojima su nazive dobile ulice, trgovi, a u slučaju Mustafe Buduladžića, čak i osnovne škole. Definitivno je to slučaj s ulicom Sulejmana Paćariza hodže koja se smjestila pod Mojmilom, ali i obližnja Vejsila Ćurčića. Sulejman Paćariz bio je jedan od ‘viđenijih’ ustaša, koji je čak prema povijesnim izvorima bio imenovan i zapovjednikom jedne od postrojbi specijalnih nacističkih njemačkih SS postrojbi.
Bio hrabar
Sulejman Pačariz - Hodža je pod svojim nadzorom držao područje Prijepolja u Sandžaku kroz čitav rat, iako hrvatski Muslimani u tom dijelu nisu bili velika većina. Prijepolje je nekoliko puta napadano od strane četnika i svaki put Hodža je pobijedio. Poznat je po tome da je poznatog i glavnog crnogorskog četnika Pavla Đurišića na pregovorima ošamario jedan od njegovih boraca na mostu u Bijelom Polju, nakon što je ovaj prije toga popalio 33 muslimanska sela. Isto tako je poznat jer je s još tri borca prije početka rata došao u središte grada gdje su bili okupljeni četnici, njih oko 200, i zaprijetio im da se raziđu iz centra, što su ovi i uradili. Još jedne legenda govori o njemu jer je bio poznat po tome da su njegovi borci u najvećem obračunu za Prijepolje presudili bitku tako što su postavili strojnicu na minaret džamije i tako se obranili od četnika kojih je bilo puno više. Nakon što je nacistička Njemačka počela gubiti 1944., postrojbe Hodže Pačariza počele su se povlačiti prema Bosni. Zapovjednik Hafiz Sulejman Pačariz napušta Sandžak s preostalim snagama u smjeru Sarajeva, gdje dolaze pod zapovjedništvo ustaškog generala Vjekoslava “Maksa” Luburića. Hafiz Sulejman Pačariz je tu promaknut u čin ustaškog pukovnika. S potpunim slomom zločinačkog režima dobio je upute da se povlači i zajedno preda s ostalim postrojbama savezničkim snagama. No, ipak odustaje od toga nauma i u Zagrebu dobiva drugi identitet, kojega mu je upravo izdao oficir zloglasne jugoslavenske OZNA-e.
‘Naši zločinci’
Nakon rata sakrio se u Kozarcu, gdje ga nalaze pripadnici osvetničkih komunističkih snaga te bez ikakva suđenja ubijaju 1945. godine. Nevjerojatno je da osoba s takvim backgroundom ipak dobije jednu ulicu u središtu Sarajeva, jednako kao i obližnja kontroverznog Vejsila Ćurčića koji je za vrijeme rata, odnosno u razdoblju od 1943. do 1945. godine, dok je Sarajevom upravljala NDH, bio kustos Zemaljskog muzeja. Prigovori koji iz Sarajeva stižu u Mostar, gdje su također zločinci dobili svoje ulice, ovime se potvrđuju kao licemjerne.