Donosimo vodič u kojem su stručnjaci magazina Good Health otkrili što je potrebno kako biste postali i ostali aktivni te važnost pripreme i oporavka za uživanje u dugom i sretnom životu! - Piše Ordinacija.hr.
Kretanje za dobro zdravlje
Evo nekoliko brzih savjeta kako vježbanjem možete pozitivno utjecati na cjelokupno zdravlje:
Manje stresa: Hormoni za dobro raspoloženje koji se nazivaju endorfini se otpuštaju kada se proizvodi energija i tako nas rješavaju stresa i napetosti.
Zdravo srce: Redovite tjelovježba je usko povezana sa kardiovaskularnim zdravljem, rezultira snižavanjem krvnog tlaka, održavanjem zdravih razina kolesterola i boljom regulacijom šećera u krvi. Znanstvenici koji proučavaju zdravlje su tjelovježbu opisali kao apsolutno osiguranje za kratkoročnu i dugoročnu protekciju srca.
Boji san: Znanstvenici na sveučilištu John Hopkins ističu kako je tjelovježba najbolji način za kvalitetan san. Djelovanje aerobnog teninga je dokazano vrlo slično onome lijekova za spavanje.
Jasniji um: Promatranjem ispitanika koji su 24 tjedna umjereno vježbali (aerobne vježbe) primijetilo se kako su se poboljšale njihove kognitivne sposobnosti, a i koncentracija kod starijih osoba.
Koliko je vježbanja potrebno?
Koliko je dovoljno?: Prema preporukama stručnjaka najbolje je biti aktivan svakog dana, sveukupno oko 150 do 300 minuta. Ako nemate toliko vremena odjednom, vježbajte tri put u danu.
Započnite s umjerenim vježbanjem: Ako ste početnik, započnite sa kraćim serijama. 10 minuta je za početak sasvim dovoljno. Kako napredujete tako dodajte minute treningu.
Koliko teške moraju biti?: Ciljate na umjeren intenzitet, a to znači da morate
odraditi vježbu bez da ostanete bez daha.
Budite sigurni: Prije nego se posvetite tjelovježbi, porazgovarajte s liječnikom, posebno ako imate zdravstvene komplikacije, kako bi vas savjetovao u kom
smjeru krenuti.
Vježbanje kao lijek
Vježbanje vam može pomoći pri očuvanju zdravlja jetre, pluća kontrole krvnog tlaka, a sigurno utječe i na dobro raspoloženje i energiju…
Kretanjem protiv osteoporoze: Zaštita kostiju je moguća uz jake mišiće pa se
savjetuju vježbe s opterećenjem. One će i pod kontrolom držati gustoću kostiju
kod osoba koje imaju dijagnozu osteoporoze i osteopenije.
Što su to vježbe s opterećenjem?: To su vježbe koje čine da mišići i kosti rade
protiv sile gravitacije dok stojimo. Kombinirajte aktivnosti poput hodanja,
trčanja, tenisa, plesa…
Obratite pažnju: Ako vam je dijagnosticirana osteoporoza ili ste u prošlosti lomili kosti, provjerite s liječnikom prije izvođenja ovakvih vježbi.
Vježbajte mentalno zdravlje: Znanstveno je dokazano da redovita tjelesna aktivnost sprječava niz kroničnih bolesti, ali brojna psihička stanja: anksioznost, depresivna stanja, učinak stresa na naš organizam i zdravlje, a pomaže i u relaksaciji koja je dio tretmana i brojnih drugih psihičkih tegoba, posebno anksioznog spektra. Posjetite park ili teretanu, a ako više volite biti sami, isprobajte jogu.
Kretanjem do zdrave jetre: Sjedilački način živote je dokazano uzrok bolesti jetre. Tjelovježba može pomoći pri jačanju imuniteta i tako čuvati zdravlje jetre. Obzirom da jetra skladišti i procesira krv, dobra je cirkulacija jednako važna za njen pravilan rad. Vježbanjem se dalje poboljšava cirkulacija i tako uzrokuje da srce „pumpa“ više krvi koje jetra može poslati do mozga, organa, zglobova i mišića.
Zaštitite srce: Svaka je vježba bolja od bilo kakve vježbe, a potpuni izostanak iste je jedan od glavnih faktora srčanih oboljenja. Redovite vježbajte kako biste izbjegli kardiovaskularna oboljenja. Ako već imate bolesti srca, obavezno porazgovarajte s liječnikom kojim se vježbama smijete posvetiti.
Prevenirajte upalne procese: U tijelu se mogu razviti upale ako se osoba dovoljno ne kreče, ali i manje od 20 minuta aktivnosti u danu može djelovati protuupalno. Ne morate se odmah prihvatiti intenzivnih programa, bilo koja aktivnost koja povećava otkucaje srca je dobra. Brzo hodanje ili tenis su dobar izbor, a i vrijeme je idealno za košnju travnjaka.
Intenzivno nije prioritet: Morate se osjećati dobro dok vježbate. Započnite s vježbama niskog intenziteta. Izbjegavajte fizičku aktivnost ako se ne osjećate dobro ili se niste oporavili od prošlog treninga.
Prevenirajte dijabetes: Inzulinska rezistencija obično dolazi s neaktivnim načinom života. Ako ne koristite mišiće dovoljno, masnoća se množi unutar njihovih vlakana i tako vodi do razvoja inzulinske rezistencije. Posvetite se nekoj aktivnosti samo 30 minuta u danu i smanjili ste šanse za razvoj dijabetesa za čak 40 posto!
Pobijedite bol: Možda vam nije ugodno vježbati ako osjećate bol, ali redovito istezanje blaga aktivnost tijela mogu puno pomoći pri umanjivanju simptoma boli. Vježbanje će pomoći i ako imate stanje poput artritisa, ali se svakako treba prethodno posavjetovati s liječnikom, piše Ordinacija.hr.