Želi li itko bh. državljanstvo?

Zašto europske zemlje ne daju državljanstvo onima koji imaju kazneni dosje

Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Zašto europske zemlje ne daju državljanstvo onima koji imaju kazneni dosje
12.11.2024.
u 21:35
Od 1. siječnja 2000. pa zaključno s 31. svibnja 2024. godine 11.190 stranaca dobilo je državljanstvo BiH, dok su se od 1. siječnja 1996. pa do 31. svibnja ove godine bh. državljanstva odrekla 99.933 građanina
Pogledaj originalni članak

Državljanstva BiH se samo u prošloj godini odreklo 2198 građana, a istodobno ih je u državljanstvo BiH primljeno 12. Od 1. siječnja 2000. pa zaključno s 31. svibnja 2024. godine 11.190 stranaca dobilo je državljanstvo BiH, dok su se od 1. siječnja 1996. pa do 31. svibnja ove godine bh. državljanstva odrekla 99.933 građanina. U prijevodu, na devet građana BiH koji su odlučili da mogu bez bh. papira došao je jedan stranac kojem su ti dokumenti trebali. Razlozi odlaska iz BiH najčešće su bolji radni i životni uvjeti, olakšana putovanja, studiranje u inozemstvu, ali i zahtjevi države u koju se odlazi da se odreknete državljanstva jer ona ne dopušta da njezino bude izdano kao dvojno, piše Večernji list BiH.

Broj onih koji su se odrekli državljanstva BiH mnogo je manji od ukupnog broja onih koji su se zaista odselili iz BiH. Brojke kojima barataju nadležni nisu konačne jer BiH s određenim brojem država ima potpisane sporazume o međusobnom priznavanju dvostrukog državljanstva. Državljani BiH najviše uzimaju državljanstvo Njemačke i Austrije, a poznato je da naši ljudi upravo tamo najviše odlaze na rad. Tu su i Švedska, Danska i Nizozemska. A što treba ispuniti kako bi dobili državljanstvo neke od ovih država? Osobe koje žele postati kandidati za austrijsko državljanstvo moraju ispuniti nekoliko zahtjeva, uključujući kontinuirani boravak u Austriji u trajanju od 10 godina, dovoljan prihod, poznavanje jezika, kao i "pozitivan odnos prema" Austriji. Jedini preostali zahtjev na ovoj listi je nepostojanje kaznenog dosjea, što potvrđuje austrijsku politiku nulte tolerancije prema onima koji su u prošlosti počinili zločine.

Njemačka vlada također postavlja stroge zahtjeve za bivše osuđenike, što onemogućava stjecanje državljanstva onima koji imaju kazneni dosje. Kandidati za njemačko državljanstvo ne smiju imati kaznene prijave ili biti predmet kaznenih postupaka ili istraga, a bit će primorani pričekati sudsku odluku prije nastavka svojih prijava. Kazneni prekršaji mogu značajno utjecati na izglede za stjecanje državljanstva u Danskoj. Osobe koje su optužene za prekršaj ne mogu dobiti dansko državljanstvo sve dok se optužba ne odbaci, piše Euronews. Prekršaji koji mogu umanjiti mogućnosti za dobivanje državljanstva uključuju bezuvjetne ili uvjetne zatvorske kazne, prekršaji protiv države, poput terorizma ili trajnog protjerivanja iz Danske, imaju veliki utjecaj na mogućnost stjecanja državljanstva.

Osuđeni za ulični kriminal, nasilje nad djecom ili seksualne delikte neće moći steći dansko državljanstvo. Zakon o stjecanju državljanstva u Švedskoj nešto se razlikuje od prethodno spomenutih. Podaci o kandidatima prikupljaju se iz triju različitih izvora, u ovisnosti o vrsti zločina koji su počinili. Na primjer, Švedska izvršna agencija pruža informacije o neplaćenim dugovima, dok policija ima podatke o tome je li podnositelj zahtjeva počinio ili se sumnja da je počinio neki zločin.

Švedske službe sigurnosti posjeduju informacije koje se odnose na sigurnosne provjere. Nizozemsko državljanstvo može se steći ako podnositelj zahtjeva nije počinio ni jedan zločin u proteklih pet godina prije podnošenja zahtjeva. Ova ograničenja vrijede za sve vrste kazni. Oni koji su imali zatvorske kazne, novčane kazne ili druge prekršaje moraju čekati do 5 godina kako bi mogli podnijeti zahtjev za državljanstvo, piše Večernji list BiH.

A što je s onima koji žele bh. državljanstvo? Oni, među ostalim, moraju imati odobren stalni boravak na teritoriju BiH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva, da im nije izrečena mjera sigurnosti protjerivanja stranca s teritorija BiH. Da nisu osuđivani na kaznu zatvora za kaznena djela s umišljajem na vrijeme dulje od tri godine od osam godina prije podnošenja zahtjeva. Potom da se protiv njih ne vodi kazneni postupak te da ne predstavlja prijetnju za sigurnost.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.