Radna terapija pokazala se kao jedna od najboljih mjera preodgoja

Zatvorenici u KPZ-u Mostar sami proizvode voće i povrće

Zatvorenici u KPZ-u Mostar sami proizvode voće i povrće
24.08.2022.
u 07:05
Zatvorenici će sijati različito povrće, između ostaloga, krumpir, rajčicu, luk, boraniju, krastavce, kupus, grašak i grah
Pogledaj originalni članak

Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa u Mostaru objavio je aukciju "Nabava poljoprivrednog materijala". Nabavljaju se poljoprivredne potrepštine, a vrijednost ove nabave bez PDV-a u KM je 13.675,21, piše Večernji list BiH.

Nabava obuhvaća različite alate poput grablji, crijeva, škara i rukavica. Uključena je i zemlja, gnojivo, ali i pužomor kako bi se zaštitili usjevi. Zatvorenici će sijati različito povrće, između ostaloga, krumpir, rajčicu, luk, boraniju, krastavce, kupus, grašak i grah. Osim nekoliko vrsta graha, sijat će grah "Zagorski" i grašak "Čudo Amerike". KPZ Mostar ima i kokoši za čiju će hranu biti nabavljeno 3000 kg koncentrata. Povrće koje rodi bit će spakirano u 500 mrežastih vreća. 

Resocijalizacija

Podsjetimo, ranije su zatvorenici iz KPZ-a Mostara proizvodili po 10 tona krumpira, tri tone rajčice, krastavaca... Da, zatvorenici u Mostaru proizvode hranu. Kazneno-popravni zavod u Mostaru onima koji ovdje služe kaznu pruža posebne mogućnosti, riječ je o jednoj vrsti resocijalizacije u kojoj se zatvorenici imaju priliku baviti različitim aktivnostima. Svaki od njih dobije neki posao i zaduženja, a to može biti plastenička ili izvanplastenička proizvodnja. Neki od njih su zaduženi za kokoši. I to sve na pravom malom poljoprivrednom imanju u srcu Mostara.

Povrće se uzgaja na dijelu od 35 duluma zemljišta Privredne jedinice Radobolja koje se nalazi u popularnom mostarskom naselju Bare uz rijeku Radobolju. Ovdje imaju pravo boraviti samo osobe s malim zatvorskim kaznama i one kojima je ostalo malo do kraja odsluženja, ali naravno prije nego što tu dođu, potrebno je ispuniti sve uvjete i proći kroz određene procedure i provjere. Tek ako i kada to zadovolje, mogu tu i boraviti. Navedenim poslovima omogućuje se osuđenim osobama stjecanje radnih vještina koje im mogu biti korisne nakon završetka zatvorske kazne. Radna terapija pokazala se kao jedna od najboljih mjera preodgoja i resocijalizacije osuđenih osoba.

Osuđene osobe rade do osam sati dnevno, pet dana u tjednu i za to dobivaju određenu naknadu koja iznosu otprilike 1/5 od prosječne plaće u FBiH. Hranu koju proizvedu koriste za vlastite potrebe, dio doniraju, a dio čak i prodaju. I zatvorenici u Busovači bave se proizvodnjom hrane. Kazneno-popravni zavod poluotvorenog tipa Busovača ima plasteničku proizvodnju povrća i voća za vlastite potrebe, gdje osuđene osobe obavljaju povrtlarske radove, te farmu koka nosilica i farmu alpskih koza. Tako osiguravaju smo znatan dio povrća (znatnu proizvodnju krumpira, paprika, paradajza i krastavaca), voća (110 voćaka jabuke, kruške, šljive, trešnje i višnje), mliječnih i mesnih proizvoda, a samim time ostvaruju određene uštede te omogućuju osuđenim osobama da imaju radnu obvezu i da korisno utroše svoje vrijeme u Zavodu.

Mesa za 5 milijuna KM

I dok povrće i voće proizvode sami, meso će im osigurati porezni obveznici. Dok zatvorenici koji su prebačeni u državni zatvor u Vojkovićima sanjaju o Zenici i žale se kako im u obrocima nedostaje mesa, u zatvorima na razini Federacije raspisan je natječaj za nabavu mesa koji je težak gotovo pet milijuna KM, a u cijenu nije uračunat PDV.

Naime, Ministarstvo pravosuđa Federacije BiH raspisalo je natječaj za nabavu mesa za 36 mjeseci za potrebe kazneno-popravnih zavoda (KPZ) u FBiH, a, kako je navedeno u pozivu, ponude je potrebno dostaviti do 15. rujna ove godine. Kriterij za dodjelu pojedinačnog ugovora u sklopu okvirnog sporazuma bit će najniža cijena, a izbor najpovoljnijeg ponuđača vršit će se na bazi iskazane najniže cijene.

Istaknuto je da u zajedničkoj nabavi sudjeluju KPZ-ovi u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru, Bihaću, Orašju i Busovači.

Za nabavu janjetine i teletine izdvajaju se 2,3 milijuna KM, a za piletinu 1,4 milijuna KM. Nabava konzervirane hrane vrijedna je 843.200 KM, dok se za ribu izdvaja 331.997 KM.

Nije poznato zašto se ovoliki iznos izdvaja za nabavu mesa, jesu li razlozi za to poskupljenja i inflacija, ali je poznato da su kazneno-popravni zavodi uvijek prednjačili u nabavi hrane, mesa, ali i cigareta.

Osim toga, javnost često negoduje zbog činjenice da državu svaki zatvorenik dnevno košta minimalno 80 KM. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.