Nakon više mjeseci prvi put su se u Mostaru susreli predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i američki veleposlanik u BiH Michael Murphy, koji je prethodno mjesecima iznosio oštre kritike na Čovićev račun i inzistirao da popusti oko toga da kompromitirana kompanija BH-Gas realizira projekt izgradnje Južne plinske interkonekcije, piše Večernji list BiH.
No ta je tema bila samo jedan dio njihova razgovora i oko većine sadržaja su se suglasili prema izvoru iz HDZ-a BiH. Posebice oko nastavka reformi i približavanja EU i NATO-u. Prema objavi na Čovićevu X profilu, postoji "zavidna razina suglasnosti".
Plinovod s RH
- Vrlo koristan susret s veleposlanikom SAD-a u Bosni i Hercegovini, veleposlanikom Murphyjem u Domu HDZ-a BiH, gdje smo razgovarali o aktualnoj političkoj situaciji, funkcioniranju institucija, kao i našem EU i NATO putu. Postigli smo zavidnu razinu suglasnosti o nizu ključnih pitanja o kojima smo razgovarali - stoji u objavi čelnika HDZ-a na platformi X. Američko Veleposlanstvo objavilo je nešto detaljniji tweet u kojemu je navedeno kako su tema razgovora bile i gospodarska reforma te nezaobilazna Murphyjeva tema - Južna plinska interkonekcija. - Susreo sam se s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i istaknuo potporu SAD-a teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH, naglasio zabrinutost SAD-a zbog retorike i postupaka dužnosnika iz Republike Srpske koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum i BiH, istaknuo potrebu za učinkovitu, djelotvornu i odgovornu vladavinu u Federaciji koja koristi svim njezinim građanima te je pozvao njega i HDZ BiH da podrže mjere u Federaciji koje stvaraju uvjete za snažan gospodarski rast vođen privatnim sektorom, promiču pomirenje i okončavaju ovisnost BiH o ruskome plinu - naveo je američki veleposlanik u objavi. Jedina tema koja "iskače" iz harmonične objave jest ona o Južnoj plinskoj interkonekciji te nastavku isticanja dobro znanih stajališta, oko čega postoji različito gledanje. Bilo da je u pitanju davanje prioriteta kompaniji BH-Gas za koju hrvatska strana ističe kako u njoj nije zaposlen ni jedan Hrvat, kao i da je nedavno oštetila Federaciju BiH za više od 10 milijuna dolara zbog gubljenja arbitražnoga spora oko prelaska na opskrbu plinom Turskim tokom, rusko-turskim projektom. S druge pak strane, hrvatska strana inzistira da novi plinovod s Hrvatskom izgradi i njime upravlja javna kompanija u vlasništvu Federacije BiH, a čije bi sjedište bilo u Mostaru. O projektima u FBiH veleposlanik Murphy razgovarao je i s ministrom financija i potpredsjednikom Vlade Federacije BiH Tonijem Kraljevićem.
Kraljević i oporba
- Sjedinjene Američke Države podupiru čelnike koji rade na stvaranju uvjeta za snažan gospodarski rast predvođen privatnim sektorom, osiguravaju transparentno korištenje vladinih resursa za razvoj koji koristi svim građanima i ispunjavaju standarde potrebne za napredak BiH u euroatlantskim integracijama - objavio je Murphy nakon sastanka. Posebno ohrabruje američki nastavak potpore provođenju reformi koje su dio agende cijele hrvatske političke scene koje zemlju približavaju članstvu u EU i NATO savezu. O tome je američki diplomat razgovarao odvojeno i s vodećim ljudima najvećih hrvatskih oporbenih stranaka, predsjednicima HDZ-a 1990. Ilijom Cvitanovićem, HNP-a Ivanom Vukadinom, HRS-a Slavenom Ragužem, HDS-a Ivom Tadićem i Čapljinske neovisne stranke Perom Previšićem. Sugovornici su "razmijenili mišljenja o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, razgovarali o važnosti jačanja demokracije u BiH i stvaranju uvjeta za snažan gospodarski rast, kao i hitnu potrebu za provedbom reformi potrebnih za napredak u euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine".