Konferencija je tijekom dva dana okupila više od 170 gostiju i stručnjaka za klastere iz regije. Ovaj veliki događaj za BiH je održan u organizaciji INTERA TP, Drvnog klastera Hercegovina, Turističkog klastera Hercegovina, Mostar Software City-a, Klastera metala i plastike i Sveučilišta u Mostaru te u suorganizaciji Ministarstva gospodarstva HNŽ – Projekta BACAR, a pod pokroviteljstvom Gospodarske Komore FBIH i Vlade HNŽ, priopćeno je iz INTERA Technology Park Mostar.
Više od pedeset predavača i panelista predstavilo je ključne teme u području klasterizacije, konkurentnosti i poslovnog umrežavanja na dvodnevnoj konferenciji u Mostaru. Konferencija je svečano otvorena prigodnim obraćanjima predstavnika Ministarstva gospodarstva HNŽ, organizatora i Grada Mostara.
Konferencija je započela kratkom prezentacijom projekta BACAR, financiranog iz Interreg IPA CBC HR-BIH-CG 2014-2020 programa, čiji opći cilj predstavlja jačanje institucionalne podrške malim i srednjim poduzećima i jačanje konkurentnosti kroz izgradnju pristupa klastera u području kreativne industrije, turizma i lokalne hrane.
Nakon ove prezentacije, govorilo se o važnosti klastera i upravljanju istima, o najboljim praksama u Rumunjskoj, ali i mogućnosti suradnje klastera na međunarodnoj razini. Nakon toga, prisutni su čuli nešto više o iskustvu regionalnih klastera i uspješnih priča iz Srbije i regije.
Kroz interaktivnu diskusiju u okviru prvog panela regionalni stručnjaci za klasterizaciju, prezentirali su primjere dobre prakse klastera koji se mogu pronaći u susjednim zemljama. Ujedno, bilo je riječi i o brojnim preprekama na koje nailaze klasterske inicijative.
Nakon panela se moglo više čuti o važnosti tvornice učenja usmjerene na buduća istraživanja i obrazovanje u proizvodnji na osnovu primjera u Njemačkoj.
Druga panel diskusija je stavila naglasak na digitalizaciju, klasterizaciju i konkurentnost te značaj horizontalnog tehnološkog povezivanja ističući značaj povezivanja svih aktera za napredak cjelokupnog gospodarstva, budući tvrtke udružene u klastere ostvaruju više od trećine BDP-a.
Konferencija je završila trećom panel diskusijom u kojoj su sudionici međusobnom raspravom došli do zaključaka neophodnih za unapređenje suradnje komora i klastera. Tako je i jedan od najvažnijih zaključaka cijele konferencije proizišao iz navedene panel diskusije, a to je da je u BIH nužno uskladiti komorski sustav i obvezu članstva u komorama na svim razinama vlasti te da svi klasteri trebaju biti članovi komora.
Poslovno umrežavanje i povezivanje postaje prioritetna ekonomska praksa u svim razvijenim zemljama, stoga se i u državama JI Europe sve više razvijaju različite platforme poslovnog povezivanja, najčešće u obliku klastera. Stoga je kroz cijelu konferenciju naglašavano kako je potrebno na svim razinama vlasti snažnije podržati te relativno nove oblike poslovnog povezivanja koji sve više doprinose ostvarivanju gospodarskih rezultata.
Nastavno na ovo istaknuto je kako je za razvoj klastera potrebno osigurati aktivnu suradnju klastera sa akademskom zajednicom i javnom upravom te osigurati financiranje rada klastera iz javnih proračuna. Klasteri moraju sudjelovati u donošenju strateških dokumenata, a i gospodarstvenici udruženi u klastere moraju imati mogućnost utjecanja na ključne odluke i kreiranje razvojnih politika.
Sudionici konferencije su iskazali svjesnost potrebe budućih sektorskih promjena, ali i odlučnost u stavu da treba upravljati promjenama i izazovima. Odlučni su u namjeri izgradnje ljudskih kapaciteta pa će se u narednom periodu pristupiti dodatnoj edukaciji i obučavanju kadrova, posebice za europske projekte.
Klasteri trebaju potaknuti veću implementaciju inovacija, ali i potpuno novi pristup u obrazovanju. Postojeći klasteri u BIH moraju što aktivnije nadležnim institucijama predlagati moguća rješenja i smjernice za poboljšanje učinka klasterizacije. Jedan od konkretnih zaključaka konferencije upravo se odnosi na pravljenje presjeka postojećeg stanja i predlaganje konkretnih mjera u području poboljšanja u obrazovnom sustavu, primjeni inovacija i internacionalizaciji klastera, što su sudionici odredili kao glavne razvojne izazove.
Sudionici konferencije istaknuli su i niz drugih tema iz djelokruga rada klastera, a jedna od važnijih odnosi se na ulogu klaster menadžera, nužnost njegovog profesionalnog angažmana i stalnog ulaganja u obuke. Svi su se složili kako je jako važno da svi klasteri ulažu u menadžment jer jedino na taj način mogu postići razvoj, promociju i vidljivost klastera.
Konferencija je poslužila i kao mjesto za ostvarivanje intenzivnih međunarodnih kontakata, budući da je većina sudionika pokazala interes za EU projekte, zajedničko apliciranje i prijave na natječaje te razvoj bilateralnih kontakata. Svi su ocijenili kako im nedostaju mogućnosti za umrežavanje, stoga su konferenciju iskoristili kao mjesto intenzivnog druženja i razmjene sektorskih informacija među klasterima.