U BiH ima sve više bolesnoga radničkog kadra zbog čega se svake godine za bolovanja izdvajaju deseci milijuna maraka. U BiH na bolovanju je svakog mjeseca više od 30.000 radnika, što poslodavce dovodi u probleme, piše Večernji list BiH. Kraća bolovanja i nisu neki problem, problem su ona dugotrajna kada je radnik čak i po nekoliko godina na bolovanju. Radnička bolovanja jedna su od bolnih točki poslodavaca, pa nude i traže načine da toj problematici stanu ukraj. Nova ideja i potencijalna praksa stiže iz Unije udruge poslodavaca Republike Srpske. Riječ je o “privremenom umirovljenju”.
Odobravanje zavoda
“Imamo bolovanja koja su trajala dvije - tri godine, a koja su bila na teret poslodavaca. Mi smo sad u fazi razgovora gdje se razmišlja o uvođenju ‘privremenog umirovljenja’ za takve slučajeve koji bi bili pod posebnim režimom što se tiče Zavoda”, kazao je za ATV Saša Trivić iz Unije udruge poslodavaca. Iz Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske poručuju da važeći zakoni ne poznaju institut “privremene invalidske mirovine”. Sada je praksa, kažu u Zavodu MIO, da se u postupku vještačenja utvrđuje je li radnik radno sposoban ili nije. Ideju poslodavaca podržavaju i kažu da su spremni za suradnju. “Došlo bi se do dviju beneficija: smanjio bi se iznos sredstava koji se izdvaja za dugotrajna bolovanja za desetine tisuća ljudi, s druge strane, institutom privremene invalidske mirovine, za koji bi se izdvajala određena naknada, riješio bi se taj problem. To je jedno otvoreno pitanje”, kazao je Tihomir Joksimović, glasnogovornik Zavoda MIO Republike Srpske, prenosi ATV. U svijetu postoji institut privremene mirovine, netko tko ne radi dvije godine može biti privremeno umirovljen, uglavnom ne može biti na teretu poduzeća. U razvijenim zemljama problem dugotrajnog bolovanja riješen je na prihvatljiv način i za tvrtke, radnika i državu. Međutim, kod nas je to problem koji se vuče u beskonačnost. Bolovanja dulja od 30 dana idu na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, dok bolovanja do 30 dana idu na teret poslodavca. U Federaciji su to 42 dana.
Milijunski iznosi
Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja RS-a, na bolovanju se prošle godine u prosjeku mjesečno nalazilo oko 16.100 radnika, piše Večernji list BiH. Na bolovanju do 30 dana nalazilo se mjesečno oko 10.600 radnika, a više od 30 dana oko 5500 radnika. Trošak za bolovanja dulja od mjesec, koja idu na teret Zavoda, u 2018. iznosio je 13,3 mil. KM. U tijeku jednog radnog tjedna u SŽ-u otvori se u prosjeku 1500 bolovanja. Prvostupanjsko liječničko povjerenstvo u ovoj županiji mjesečno rješava oko 3000 bolovanja koja su dulja od 42 dana. U SŽ-u tako bilježe porast oboljenja koja po svojoj prirodi zahtijevaju dulje liječenje i samim tim produžuju razdoblje bolovanja i isplate naknade, a slično je i u drugim županijama. Za isplatu naknada za bolovanja u TŽ-u od siječnja do rujna 2018. rashodi na ime naknada za plaće zbog privremene spriječenosti za rad na teret zdravstvenog osiguranja realizirani su u iznosu od 6,666.737 KM. ZZO HBŽ-a u slučajevima privremene spriječenosti za rad lani je isplatio 449.127 KM naknada, a HNŽ 1,245.805 KM.