Inflacijska kretanja, koja se ogledaju kroz opadanje kupovne moći, pa čak i kada govorimo o zapadnim zemljama, strah od recesije, ali i dalje visoke cijene nekretnina, samo su neki od razloga zbog kojih bi bh. iseljeništvo, koje se ovih dana vraća kući na odmor, moglo trošiti manje novca nego inače.
Rast troškova
Poznato je da, osim novčanih doznaka obitelji, iseljeništvo sudjeluje u gospodarskim, odnosno novčanim kretanjima u BiH i osobnom potrošnjom tijekom boravka u domovini, a tako zasigurno značajno doprinosi i gospodarskom rastu. No, nabrojeni razlozi svakako bi mogli smanjiti intenzitet potrošnje, pogotovo kada se uzme u obzir i činjenica da su cijene u BiH, kada je riječ o svakodnevnim proizvodima, a osobito prehrambenim, više u odnosu na cijene u zapadnim zemljama, a pritom svakako treba podsjetiti i kako je BiH među najlošijim državama u Europi i s najvišim postotkom inflacije u regiji. Godišnja stopa inflacije u Europskoj uniji mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u listopadu je dosegnula 11,5 posto. Istodobno, u listopadu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. godine cijene su porasle za 19,1 posto (godišnja inflacija), podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Kako bi se dobila stvarna slika o kupovnoj moći, dovoljno je napraviti i usporedbu razine primanja građana BiH i onih koji žive u zemljama Europske unije. Prosječna plaća u BiH je 1145 KM, dok je u Njemačkoj 2400 eura, odnosno oko 4800 maraka. S druge strane, cijene brojnih prehrambenih proizvoda u BiH znatno su veće - riže za 25 posto, brašna za 50 posto... Ipak, ono gdje smo još uvijek u prednosti su niži troškovi različitih vrsta usluga održavanja, a zbog čega dijaspora i tradicionalno unutar BiH obavlja, primjerice, servisne aktivnosti na svojim vozilima.
Pitanje recesije
A što nas očekuje 2023. godini, pitanje je na koje nema definitivnog odgovora. Ono što je jasno je činjenica da se rastom kamatnih stopa eurozona želi obraniti od inflacije, odnosno vratiti je u prihvatljive okvire. No, takvo što za sobom vuče i pojavu usporavanja gospodarske aktivnosti, odnosno recesiju, a koja bi mogla obilježiti prvi dio 2023. godine. To bi također mogao biti jedan od razloga koji će utjecati na veći oprez iseljeništva prilikom planiranja izdvajanja sredstava za osobnu potrošnju. U kontekstu novčanih doznaka obiteljima trebat će ipak pričekati službene pokazatelje koji će biti dostupni početkom 2023. godine. Podsjećamo, u prošloj godini zabilježeni su rekordni iznosi novčanih doznaka koje iseljeništvo šalje u domovinu - oko tri milijarde maraka, međutim, kriza koja se odražavala kroz inflatorne pritiske svakako doprinosi oprezu kada je riječ o zaključcima i procjenama za ovu godinu. Tomu svakako treba dodati i činjenicu da se u prošlosti znalo dogoditi da ekonomski trendovi budu i nešto drugačiji u odnosu na procjene. Za kraj, na iznos sredstava koja se šalju u domovinu utječu i cijene stanovanja u zemljama Europske unije, a koje imaju veliki udio u kućnom proračunu obitelji iz BiH koje sada žive na Zapadu. Primjerice, najjeftiniji dvosoban stan u Münchenu od 58 četvornih metara s dvije sobe iznajmljuje za 527 eura mjesečno, dok se stan od 50 četvornih metara, ali s balkonom, nudi za 838 eura mjesečno. Za smještaj prosječne obitelji u prosjeku je potrebno izdvojiti i više od 600 eura. •