Zbog Izetbegovićeve prijetnje zabrinut sam za funkcioniranje i budućnost BiH

- Provedba presuda Ustavnog suda BiH je obveza pod prijetnjom kaznene odgovornosti. Stoga je Tužiteljstvo i ranije moralo pokrenuti pravnu proceduru jer je Odluka Ustavnog suda donesena 1. prosinca 2016., s obvezom provedbe u roku od 6 mjeseci. Bez obzira hoće li i kako Tužiteljstvo i Sud reagirati, odgovornost za izmjene izbornog zakona je na legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda i građana- rekao je predsjednik Glavnog Vijeća HNS-a Božo Ljubić za Hrvatski Medijski Servis komentirajući dopis iz Tužiteljstva BiH koji je u Parlament BiH stigao zbog osnovane sumnje da je to zakonodavno tijelo počinilo kazneno djelo “neprovođenje presude Ustavnog suda BiH”.

Konkretno, radi se o neprovođenju presude u “predmetu Ljubić” temeljem koje se nalaže osiguravanje prava na legitimno političko predstavljanje na svim administrativnim razinama.

Ljubić dodaje kako su u temelju Ustava konstitutivni narodi, a kako kaže, konstitutivnost naroda je neodvojiva od legitimnog predstavljanja naroda, što je i Ustavni sud u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. (predmet Ljubić) u paragrafu 49 i izrijekom naglasio: „pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.“

Sarajevski mediji i političari, međutim, tvrde kako Dragan Čović (s ostatkom HDZ-a BiH i HNS-a) vrši pritisak kako bi se izmijenio Izborni zakon baš po mjeri “Čovića i HDZ-a”, kako navode. 

Komentirajući taj bošnjački medijsko-politički spin, Ljubić ističe kako je jamstvo institucionalne ravnopravnosti, prvenstveno kroz legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, preduvjet političke stabilnosti, funkcioniranja i opstojnosti ovako ustrojene države.

“Stoga je to pitanje svih pitanja u Bosni i Hercegovini. Pokušaj redukcije ovog interesa na jednu osobu, jednu stranku, čak i samo na jedan narod, samo produžava političku krizu s posljedicama koje mi danas ne možemo do kraja predvidjeti. Alternativa institucionalnoj ravnopravnosti i legitimnom zastupanju je koncept nacionalne ravnopravnosti temeljen na etno-teritorijalnom principu”, rekao je Ljubić.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je izjavio da je “HDZ BiH ljestvicu postavio previsoko i da im je sada problem spustiti je”.

“Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicijskim partnerima i javnosti ovih dana, ponovno biti u koliziji s obvezujućim dokumentima EU-a, poput Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Europskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi za bošnjačke i građanske stranke. HDZ nakon toga može kroz cijeli mandat nastaviti s blokadom uspostavljanja nove strukture vlasti u Federaciji BiH, i podrškom SNSD-u u blokadi formiranja i rada Parlamentarne skupštine BiH, ali to ničem dobrom neće voditi”, rekao je Izetbegović dodavši da će bošnjačke stranke (probosanske, kako ih on naziva) krenuti u “trajno razbijanje blokada već od izbora 2022.”

Komentirajući ovu Izetbegovićevu prijetnju Ljubić je rekao kako je ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost BiH.

-Ako je za nekoga tko sudjeluje o odlukama o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine nacionalna ravnopravnost i pravo na legitimno zastupanje „previsoko postavljena ljestvica“ odnosno neprihvatljivo, ja sam ozbiljno zabrinut za funkcioniranje i budućnost države BiH. Nije istina da su prijedlozi Hrvatskog narodnog sabora u koliziji s „obvezujućim dokumentima Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH u Europskoj uniji“ kako to sugerira Bakir Izetbegović, već naprotiv apsolutno u suglasju sa stajalištima EK. Dakle, u izvješću EK, Europskom parlamentu i Vijeću i ostalim europskim institucijama o (ne)napretku BiH za 2018., u poglavlju 2. Politički kriteriji i vladavina prava, potpoglavlje 2.1.1. Demokracija stoji: „Kada su u pitanju izbori, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u prosincu 2016. godine proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona koje se odnose na izbor delegata u Domu naroda Federacije. Uslijed neuspjeha Parlamentarne skupštine da provede odluku u danom roku od šest mjeseci, Ustavni sud je u srpnju 2017. godine ukinuo neustavne odredbe čime je stvorena pravna praznina koja potencijalno može otežati provođenje rezultata općih izbora 2018. godine”. I to se upravo događa, pojasnio je Ljubić koji je i zastupnik u Hrvatskom saboru.

Upitan kako će HNS odgovoriti na takvu zapaljivu bošnjačku retoriku Ljubić kaže da HNS nudi rješenja kroz konstruktivni pristup.

“Uz to treba argumentirano raskrinkavati dezinformacije i manipulacije, što sam i ja pokušao u ovom razgovoru kroz par citata”, rekao je Ljubić.Božo Ljubić, predsjednik GV HNS, za HMS je kazao da je mišljenja da u predstojećem razdoblju HNS BiH ne treba nuditi bilo kakve nove prijedloge glede izmjene Izbornog zakona.

“Neophodno je otvoriti otvorenu i argumentiranu raspravu o našim prijedlozima s predstavnicima druga dva naroda. Spremni smo također na argumentiranu i otvorenu raspravu s prijedlozima partnera iz druga dva naroda koji će biti temeljeni na načelima Ustava BiH i presuda Ustavnog suda BiH što znači na načelima konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda odnosno legitimnog narodnog zastupanja na svim razinama kako je to i Ustavni sud BiH u svojoj Odluci od 1. prosinca 2016. naložio”, objasnio je Ljubić.