Epilog nakon nekoliko hladnih dana i snježnih oborina dvije su žrtve smrzavanja u BiH, a riječ je o dvjema muškim osobama u Čelincu i Brčkom. Prije dva dana meteorolozi su izdali upozorenje na jak vjetar i oborine.
Kako ističu, osobito jak jugo očekuje se u Hercegovini, istočnoj i jugoistočnoj Bosni, Kupresu, Livnu i u planinskim dijelovima.
O klimatskim ekstremima s kojima smo iz godine u godinu sve više suočeni, u intervjuu za Večernji list govori Željko Majstorović, umirovljeni meteorolog i doajen vremenske prognoze u BiH.
Gospodine Majstoroviću, kakvo vrijeme možemo očekivati ovih dana?
- Prije samo tjedan, odnosno osam dana bilo je prognozirano kako će već ovih dana biti snijega. No, u ovom trenutku možemo konstatirati kako nije tako. Naime, podsjetio bih kako trenutačno iznad Europe traje snažna borba “titana”, a riječ je o dvjema velikim frontama. Ona hladna dolazi sa sjeverozapada, a južna, topla iz Afrike i njihov sukob trenutačno traje između Slovenije i Austrije. Upravo zbog toga došlo je do promjene meteorološke prognoze. Podsjećam, prognoziran je snijeg, ali ova južna fronta se još uvijek ne da, tako da će sljedećih dana temperatura polako padati, bit će tu i kiše i sunca, svega pomalo, dosta promjenljivog vremena nas očekuje. Svemu tome uzrok su borbe tih jakih struja.
Tijekom siječnja imali smo iznadprosječne temperature zraka, možemo li govoriti o ovogodišnjoj blagoj zimi?
- Vrijeme je bilo dosta promjenljivo, zima je bila toplija od prosjeka u suštini, ali je ipak bilo i snijega u siječnju. U veljači opet ista priča, imali smo jako kratko stabilno razdoblje, ali ipak moram naglasiti kako će biti toplije od prosjeka, s naglaskom kako je ova zima doista blaga. No, zbog promjenljivog vremena, u idućem razdoblju mogu se očekivati snježne oborine na planinama. Bit će još minusa, ali velike hladnoće neće biti. Sve u svemu, možemo očekivati promjenljivo vrijeme, što i priliči ožujku.
Nedavno su se pojavile neke prognoze prema kojima bi moglo biti snježnih oborina i u svibnju. Mogu li se one očekivati?
- Iz dosadašnje prakse, obično se govorilo kako će ljeto zbog blage zime biti varljivo s više kiše. Međutim, zbog klimatskih promjena, koje su evidentne, mogući su ekstremi, pa i snijeg u svibnju. Kada spominjem ekstreme, prije nekoliko godina bili smo svjedoci velikih poplava u BiH i u regiji, a nakon toga i suše. Prošla godina bila je hladnija u odnosu na ovu, a na globalnoj razini po temperaturi je bila na trećem mjestu, ali su zato 2015. i 2016. godina bile najtoplije.
Kada govorite o poplavama, jesu li i one moguće u idućem razdoblju?
- Naime, kako trenutačno izgleda vremenska prognoza, veće oborine će izostati, ipak, treba biti oprezan u idućem razdoblju zbog mogućnosti poplava. Vremenske prilike u regiji uvijek su bile promjenljive i to ne treba iznenađivati. Činjenica koja dovodi do zabrinutosti je globalni rast temperature i učestala pojava ekstrema koji su uvjetovani klimatskim promjenama. Naš planet oslobađa povećanu količinu energije i samim time su i energetski naboji u atmosferi povećani. U našem području, konkretno, neugodna je pojava dugih suša nakon kojih slijede intenzivne oborine koje mogu donijeti poplave, odnosno elementarne nepogode. Proteklih godina mogli smo se i sami uvjeriti u to, a neprestano bilježimo koliki danak globalno zagrijavanje uzima u poljoprivrednoj proizvodnji.
Kao iskusan meteorolog, možete li ukratko reći što se događa s klimom?
- Trend zagrijavanja prisutan je u cijelom svijetu. Donedavno se govorilo o povećanju temperature za 0,6 stupnjeva, a sad se govori o povećanju temperature za jedan stupanj. Dakle, činjenica je da se zagrijava cijeli planet, pri tom mislim na atmosferu i oceane. Također smo svjedoci sve jačih vjetrova, a samim time i pojava ekstrema.
U tom kontekstu, kakvo nas vrijeme očekuje u idućim godinama?
- Idućih godina očekuju nas povećanje temperature na cijelom planetu i klimatski ekstremi. Inače, kada govorimo o klimatskim promjenama, važno je konstatirati kako one u odnosu na prije dvadeset i više godina bitno utječu i na ekonomiju. Naime, do prije dvadeset i više godina veliki gradovi bili su pošteđeni klimatskih katastrofa, a danas smo svjedoci kako nije više tako. •