Poremećeni lanci opskrbe još od početka pandemije, iznimno visok rast cijena inputa u proizvodnji koji generira inflaciju, kao i rat u Ukrajini samo su neki od razlog zbog kojih se očekuje i smanjenje ekonomske aktivnosti na svjetskoj razini, pa tako i u BiH, zemlji koja je uvelike ovisna o uvozu repromaterijala. Posljedično, ekonomski analitičari očekuju kako će doći i do pada bruto društvenog proizvoda u odnosu na projekcije napravljene krajem prošle godine, a koje su bile izrađene na temelju iznimno uspješne 2021. godine koja je donijela povijesni visok rast BDP-a, piše Večernji list BiH.
Rast inflacije, pad BDP-a
Dr. Senad Softić, guverner Centralne banke BiH, nedavno je u emisiji "Rezime" FTV-a kazao kako su sve procjene nezahvalne uslijed okolnosti visoke neizvjesnosti te je naveo kako je, primjerice, u studenome prošle godine projekcija inflacije u prvom polugodištu ove godine iznosila je 4 posto, a sada je jasno da ona ide iznad 8 posto. Što se tiče BDP-a, Softić je tada potvrdio kako će procjene zasigurno biti revidirane, odnosno ići će naniže.
Podsjetio je pritom kako je BDP u prošloj godini rastao znatno više u odnosu na projekciju; odnosno, umjesto projiciranih 5,8 posto, stopa rasta iznosila je 7,1 odnosno 7,2 posto. U kontekstu ove godine projekcija je bila oko 3,2 posto, ali će najvjerojatnije ići nešto naniže. Analitičari Raiffeisen banke u BiH projicirali su kako će realni rast bruto društvenog proizvoda u ovoj godini biti na umjerenoj razini od 3,2 posto godišnje, pišu Nezavisne.
- Ubrzan i nekontroliran rast cijena, kao glavna prijetnja očekivanom umjerenom oporavku u 2022. godini, produbljen je nemilim događanjima i ratom u Ukrajini. Posljedice ekonomskih sankcija između Europe i Rusije još se mjere i sagledavaju. Iako BiH ima ograničene ekonomske veze i izravnu izloženost prema Rusiji u smislu vanjske trgovine, financiranja i izravnih stranih investicija, globalni inflacijski šok izazvan ratom u Ukrajini neizbježno će utjecati na ključne pore ekonomije. U skladu s tim, realni rast BDP-a u 2022. godini predviđa se na umjerenoj razini od 3,2% godišnje, praćen kontinuirano povišenom inflacijom koja će dosegnuti rekordne iznose u prvoj polovini 2022. godine i u konačnici rezultirati očekivanom prosječnom inflacijom od 6,1% godišnje - navodi se u projekciji analitičara.
Nužne investicije
Inače, jedan od načina ojačavanja ekonomske aktivnosti u BiH je rast investicija, pri čemu je i više nego jasno kako bi smirivanje političkih tenzija u zemlji, kao, primjerice, normalan rad državnih institucija te fokus na stvarne ekonomske reforme bili najsnažniji generatori jačanja investicijskog ciklusa. Guverner Softić nedavno je za Večernji list istaknuo kako i domaće i strane investicije vole stabilan okvir.
- Nema te monetarne politike koja će povećati ulaganja ako je neizvjesnost velika. U tom kontekstu moram spomenuti i konstantno nastojanje Centralne banke da se u zemlji provedu nužne reforme samostalno, ali i uz pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - objasnio je tada Softić. Pitanje reformi, ali i stabilnog okvira i produktivnog poslovnog ozračja, ključno je u kontekstu jačanja investicijskog ciklusa, a struka je pritom jedinstvena u ocjeni da BiH mora naći način kako ojačati svoju poziciju kao zemlje u koju vrijedi ulagati. Ipak, domaće gospodarstvo pokazalo je otpornost i žilavost i u vremenu pandemije te postoji nada da će isto ponoviti i ove godine.