Zahvaljujući ispravnom planiranju i zalaganju svih službi, kao i svih Čapljinaca, u gradu Čapljini, u godini koja je na izmaku, mnogo se toga napravilo, a pred gradom su i novi projekti i aktivnosti, počevši od infrastrukture. O ovim, kao i drugim temama od interesa za grad, za Večernji list je govorio gradonačelnik Smiljan Vidić koji se osvrnuo na nekoliko kapitalnih projekata, poput gospodarske zone Zvirovići koja će, očekuje se, zbog svojega položaja privući investitore i otvoriti nova radna mjesta.
- Vođeni izrekom “ne treba plakati što je mrak, nego se treba truditi upaliti svijetlo”, mi u Čapljini smo uspjeli realizirati sve planirano u ovoj godini - naglasio je Vidić, koji se pritom osvrnuo i na sve one demografske mjere koje Čapljina provodi, a koje su postale prepoznatljive u zemlji zbog svoje učinkovitosti.
Vidić je posebice istaknuo i činjenicu da se Čapljina nalazi na strateški važnom križištu cestovnih veza, a što joj dodatno daje na značaju kada je riječ o investicijskim procesima.
Večernji list: Približavamo se kraju godine, a što je izvrsna prilika za osvrt na urađeno proteklih mjeseci, izazove s kojima ste se suočavali kao i planove za iduću godinu. Na koji se način Čapljina nosila s ovim izazovnim vremenima u 2021. godini te jeste li zadovoljni dinamikom realizacije projekata?
- Kraj godine je vrijeme kada se svode računi i zbraja sve što je urađeno u toj godini. Ova godina je bila izazovna kako zbog COVID pandemije tako i zbog velike političke krize u BiH. U takvim uvjetima je teško realizirati ono što je kroz proračun planirano. Vođeni izrekom “ne treba plakati što je mrak, nego se treba truditi upaliti svijetlo” mi u Čapljini smo uspjeli realizirati sve planirano u ovoj godini. Ključni dokument je svakako proračun grada koji je bio realan i uravnotežen što se najbolje vidi na kraju godine. Zahvaljujući ispravnim planiranjem i zalaganjem svih gradskih službi te svih Čapljinaca, puno toga se uradilo i možemo reći da je godina bila uspješna.
Večernji list: Koje bi konkretne pomake u kontekstu infrastrukture, ali i gospodarstva općenito naglasili kao važne za poboljšanje ukupne kvalitete života na prostoru grada?
- Rad na infrastrukturi je stalna zadaća lokalne zajednice bilo da se gradi nova ili rekonstruira postojeća. Dobra infrastruktura poboljšava konkurentnost lokalne zajednice te samim tim privlači investitore. Čapljina je smještena na raskrižju putova što nam u prostoru daje prednost. Na području Čapljine se križaju dvije magistralne ceste, na koridoru Vc ćemo imati dva ulaza/izlaza, tu je i željeznička pruga, blizina zračne luke u Mostaru, blizina luke Ploče s kojom smo povezani autocestom... Sve to čini Čapljinu privlačnom za život i investicije.
Večernji list: Čapljinu očekuju dva iznimno važna projekta, a to su izgradnja gospodarske zone Zvirovići, kao i početak rada tvornice Lasta. Koji je značaj navedenih projekata kada govorimo o zapošljavanju i jačanju ekonomske aktivnosti?
- Tvornica keksa Lasta je krenula s probnom proizvodnjom, imao sam prigodu kušati kekse koji su izvrsne kvalitete. To je daleko najveća investicija u Čapljini i zbog količine uloženog novca, ali i zbog naše sentimentalne vezanosti za Lastu. Otvorila su se nova radna mjesta i što je važno, to su proizvodna radna mjesta. Vjerujem da će se Lastini keksi prodavati u cijelom EU-u. U gospodarskoj zoni Zvirovići smo završili svu infrastrukturu te imajući u vidu njezinu odličnu poziciju, vjerujem da ćemo privući investitore i otvoriti nova radna mjesta.
Večernji list: Možete li nam otkriti neke značajnije aktivnosti čija se realizacija planira iduće godine?
- Planirali smo niz aktivnosti za iduću godinu, ali ću istaknuti samo nekoliko. Najvažniji projekt će biti izgradnja nove zgrade dječjeg vrtića s jaslicama. Imamo slatki problem, a to je da više od stotinu djece sada čeka na red u postojećim vrtićima te smo se zbog toga odlučili na ovaj projekt. Adresni registar je također značajan projekt, svi ćemo dobiti kućne brojeve, pločice s nazivima ulica i trgova, projekt radimo u suradnji s Federalnom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove. U užoj gradskoj jezgri ćemo rekonstruirati nogostupe s pripadajućim zelenim površinama kao i asfaltiranje po našim mjesnim zajednicama. Iduće godine počinje izgradnja obaloutvrde u Gabela Polju, nakon izgradnje, desna obala Neretve u Čapljini i Metkoviću će biti zaštićena od poplava. Vrijednost projekta je 5,2 mil. KM, a radimo ga u suradnji s RH.
Večernji list: Vidljivo je kako stanogradnja u Čapljini doživljava svojevrsnu ekspanziju, a što je posebice vidljivo u naselju Peline. Koji je značaj takvog građevinskog zamaha?
- Zadnjih 7-8 godina stanogradnja u Čapljini je doživjela veliku ekspanziju što pokazuje da je Čapljina poželjno mjesto za življenje jer stanove kupuju ne samo Čapljinci, nego i ljudi iz drugih gradova. Ponosni smo na naše nove kvartove koji su urađeni sukladno regulacijskim planovima s puno parkirališta, nogostupa i zelenih površina s čuvenim čapljinskim prskalicama za travu i cvijeće.
Večernji list: Usko vezano uz stanogradnju je i pitanje demografije, a pritom je jasno kako se Čapljina može pohvaliti i mjerama kojima privlači mlade ljude. Možete li objasniti važnost tih mjera?
- Puno se o demografiji priča, ali, nažalost, ne radi puno. Mi u Čapljini smo pokrenuli niz mjera kojima želimo popraviti demografsku sliku. Iz proračuna na godišnjoj razini izdvajamo 600.000 KM za sufinanciranje boravka djece u vrtiću, svi osnovnoškolci i srednjoškolci dobivaju 100 KM za nabavu udžbenika, pojedinci ili obitelji do 35 godina života prilikom kupnje stana ili izgradnje kuće po četvornom metru dobivaju 100 KM, do sada je kroz naše službe prošlo više od 600 vježbenika koji su na taj način stekli godinu dana radnog iskustva, sufinanciramo doktorske studije, stipendiramo vrlo dobre i odlične studente... Sve ove mjere su utjecale da grad raste, a ove godine smo upisali 28 prvašića više nego lani.
Večernji list: Na koje bi još demografske mjere trebalo skrenuti pozornost?
- Sve ovo što mi radimo je važno, ali ipak najvažnije je radno mjesto odnosno razvoj gospodarstva kao i stabilna politička situacija kako ljudi ne bi živjeli u neizvjesnosti. Ovaj posao trebaju raditi sve razine vlasti, od lokalne do državne.
Večernji list: Čapljina, poznata i kao Cvijet Hercegovine, postaje sve privlačnije mjesto za život. Koja je tajna uspjeha? Odnosno, koje su to komparativne prednosti zbog kojih se ljudi odlučuju živjeti na jugu Hercegovine?
- Već sam puno toga naveo, zemljopisni položaj, razvijena infrastruktura, mediteranska klima, poticaji mladim ljudima te velika tolerantnost Čapljinaca. Sve ovo nam je dalo epitet Cvijeta Hercegovine.
Večernji list: Čapljina je do sada imala iskustva i u projektima EU-a, kao što su Exchange i Epath. Koliko su ona temelj za sudjelovanje u nekim novim, budućim projektima?
- Imamo veliko i uspješno iskustvo s povlačenjem EU novca. Najvažnije je imati dobre projekte, te ljude koji osmišljavaju i vode projekte. U sklopu Gradske uprave imamo Odjel za lokalni ekonomski razvoj u kojem rade mladi i ambiciozni ljudi čija je temeljna zadaća povlačenje domaćeg, a poglavito europskog novca.
Večernji list: Koji je značaj povezivanja s općinama Neum i Ravno, a u kontekstu prekategorizacije postojeće prometnice Dračevo - Hutovo - Ravno?
- Neum i Ravno su povezani s Čapljinom regionalnom cestom koja nije u dobrom stanju. Zato smo pokrenuli inicijativu prekategorizacije ove ceste u magistralnu kako bi se kvalitativno poboljšala. Na taj način ćemo olakšati i ubrzati našu povezanost i, vjerujemo, oživjeti područje Hrasna.