Skupina od 12 hrvatskih ratnih generala Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane oštro je reagirala na ovotjedni susret dijela vodstva Hrvatskog generalskoga zbora i generala bošnjačke Armije BiH u Zagrebu, zamjerajući što se susret dogodio uoči Dana državnosti, piše Večernji list BiH. Napose su prosvjedovali zbog činjenice kako je u izaslanstvu bio general Džemal Merdan protiv kojega u DORH-u postoji predana kaznena prijava da je sudjelovao u razaranju Hrvatske kao oficir JNA te da je odgovoran za niz zločina počinjenih nad Hrvatima središnje Bosne, uključujući masakr u Križančevu Selu, čiji je pravosudni rasplet upravo pred okončanjem. Dostavljeno reagiranje potpisuju generali Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac, Željko Šiljeg, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Galić, Ante Jelavić, Ilija Nakić, Mario Bradara i Žarko Keža.
Krivo mjesto i ljudi
Prema priopćenju Udruge armijskih generala, boravili su u Zagrebu u posjetu hrvatskim kolegama na poziv predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije akademika Aziza ef. Hasanovića u ponedjeljak, 29. svibnja 2023. Tada su obišli središnje spomen-obilježje poginulim braniteljima Bošnjacima Domovinskog rata, koje se nalazi u Zagrebu, te je upriličen susret s izaslanstvom Generalskog zbora Hrvatske. - U ugodnom druženju predstavnici generalskih udruga Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske razgovarali su i o elementima buduće suradnje - navodi se u priopćenju. S bošnjačke strane nazočili su generali Rizvo Pleh, predsjednik Udruge, Nedžad Ajnadžić, zamjenik predsjednika, Enes Husejnović, predsjednik Skupštine, Džemal Merdan, član UO-a, i Sulejman Vranj te su “dobro i u svome interesu odradili posao, tim više i tim lakše što je na suprotnoj strani stola sjedilo to i takvo vodstvo HGZ-a, nesvjesno u što je upalo i što mu se događa”, navelo je u priopćenju 12 generala. S hrvatske strane sastanku su nazočili general Marinko Krešić, predsjednik HGZ-a, Mladen Kruljac, potpredsjednik, Frane Tomičić, član Upravnog odbora, i pukovnik Marko Lukić. Skupina generala ne spori potrebu za susretanjem i poziv akademika muftije ef. Hasanovića na susret i razgovor. - Međutim, pod uvjetom da se ovaj generalski susret ne događa u krivo vrijeme, uoči Dana hrvatske državnosti, i u Islamskom centru u Zagrebu. Ako je pak bio žuran i neodgodiv, onda se trebao dogoditi u prostorijama HGZ-a, u blagdanskom ozračju i pod zastavom Republike Hrvatske. Na tome sastanku, kako doznajemo, nije bilo hrvatskoga obilježja. No, ne treba tražiti krivnju u domaćinu - kažu generali. Posebno prijepornim smatraju što su zanemarene hrvatske žrtve u BiH. - U takvim okolnostima posve je vjerojatno da su tamo u Islamskom centru pod tepih ili ćilim stavljeni svi problemi i neriješena pitanja na koja čekamo odgovor već trideset godina. Tko je od muslimanske strane počinio monstruozne zločine diljem područja u BiH koja su nastanjivali Hrvati? Tko je naredio i počinio zločine u Bugojnu, Stipića Livadi, Križančevu Selu, Grabovici, Trusini, Bikosi, Uzdolu, Miletićima, Dusini i mnogim ostalim mjestima? Znaju li generali Armije BiH za 331 logor u kojima su bili zatočeni i mučeni Hrvati? - navode nezadovoljni visoki časnici HV-a i HVO-a. Prstom su posebno ukazali na generala Džemala Merdana, kojemu su trebali postaviti više pitanja. - Je li točno da je kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku? Je li točno da je kao zamjenik zapovjednika Trećega korpusa osam mjeseci držao u okruženju Lašvansku dolinu?
Krvavi Badnjak
Je li točno da je 22. prosinca 1993. izdao naredbu “Krvavi Badnjak”? Je li točno da je u toj naredbi, između ostalog, naređeno da treba “uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce, na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza, Busovače… U tu svrhu koristiti sva raspoloživa sredstva, uključujući kemijska sredstva i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja (mudžahedine) u slavu uzvišenog Alaha.” Navedimo samo Križančevo Selo, u kojem je na okrutan način ubijeno 64 Hrvata - upozorili su. Podsjetili su kako je Merdan u slučaju “Ahmići” bio svjedok u Haagu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza. Kordića su osudili na 25 godina zatvora, a Čerkeza na šest godina. - Nije li nakon tolikih pitanja opravdano sumnjati u vjerodostojnost Merdana kao svjedoka? Nije li krajnje vrijeme da SOA i DORH nakon tolikih indicija i sumnji postupe po službenoj dužnosti? I što se čekalo trideset godina? - pitaju se i zaključuju: “Gospodo generali, dokle ćete biti tako nerazboriti i naopaki?”
Posebno je znakovito da se susret generala dogodio u tjednu kada se okončava pravosudni proces za masakr u Križančevu Selu, u kojemu je vrlo izvjesno da će biti optuženi zapovjednici, ali i pripadnici Armije BiH odgovorni za zločin za koji u Haagu nitko nije odgovarao.