U situaciji u kojoj je, kao posljedica neslaganja entiteta ili pak članova Predsjedništva BiH, blokirano nekoliko europskih grantova koji su usmjereni na niz važnih infrastrukturnih projekata od iznimnog je značaja usmjeriti energiju u poboljšanje političke situacije. U suprotnom ispaštaju i ispaštat će žitelji obaju entiteta koji računaju na snažnu financijsku potporu. Ovakva situacija govori o nekoliko činjenica.
Prva i najvažnija je kako, unatoč složenosti političkog i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, koje pak generira visok stupanj autonomije entiteta, kriza u jednom dijelu zemlje, kao i neispunjavanje obveza na europskom putu imaju izravne refleksije na drugi dio države.
Prilike
U izjavi za Večernji list iz Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini upozorili su kako, nažalost, zbog dugih administrativnih procedura i lošeg upravljanja Bosna i Hercegovina ne može pravodobno iskoristiti prilike koje su joj na raspolaganju. - Ratifikacija grantova često je blokirana kao rezultat neslaganja entiteta i članova Predsjedništva. To je nesretan primjer nefunkcionalne politike Bosne i Hercegovine kojom se kažnjava građane. Pozivamo političke lidere u zemlji da se suzdrže od kontraproduktivnih blokada te da u interesu građana ove zemlje iskoriste značajnu pomoć EU-a koja je dostupna - naglasili su te pritom uputili apel Bosni i Hercegovini da pojednostavi procedure za potpisivanje i ratifikaciju financijskih sporazuma i osigura da se tekući i budući projekti nesmetano provode. Iz Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini potvrdili su kako EU i države članice ostaju najznačajniji partner, investitor i donator Bosne i Hercegovine, podržavajući brojne infrastrukturne i razvojne projekte diljem zemlje. Podsjećaju i kako Bosna i Hercegovina ima koristi od Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, kojim je dodijeljeno 9 milijardi eura bespovratnih sredstava za regiju, a predsjednica Komisije Ursula von der Leyen također je najavila novi plan rasta za zapadni Balkan u svibnju ove godine kako bi se regija približila Europskoj uniji u smislu ekonomskog razvoja.
Novi plan rasta za zapadni Balkan temelji se na četiri stupa: približiti zapadni Balkan jedinstvenom tržištu EU-a, produbiti regionalnu gospodarsku integraciju, ubrzati temeljne reforme te povećati pretpristupna sredstva.- To je u određenoj mjeri novi pristup za Europsku uniju. Ne tražimo samo od naših partnera da poduzmu nove korake prema nama. I mi činimo veliki korak prema njima. Naš zajednički cilj je ubrzati njihov put prema EU. I zbog toga približavamo našu Uniju zapadnom Balkanu - naglasila je tada Von der Leyen.
Mogućnosti suradnje
Ipak, i uz sve slabosti BiH kada je u pitanju privlačenje sredstava Europske unije, postoje neki svijetli primjeri u kojima se ostvaruje kooperacija među lokalnim zajednicama iz obaju entiteta. Tako je u okviru kontinuirane potpore razvoju održivog turizma u Bosni i Hercegovini Europska unija izdvojila 770.000 eura bespovratnih sredstava za pet općina koje se nalaze u Federaciji i Republici Srpskoj u regiji Majevica. Općine Čelić, Lopare, Sapna, Teočak i Ugljevik zajedno rade na uspostavljanju novih turističkih ponuda na području regije Majevica i Podmajevica u cilju otvaranja novih radnih mjesta i poslovnih mogućnosti u ovom dijelu zemlje. A zemlji će svakako u bliskoj budućnosti biti dostupno i mnogo više sredstava, osobito kada govorimo o IPA III pretpristupnom mehanizmu, no i u tom kontekstu treba uputiti na potrebu stabilizacije političkih prilika, što je osobito važno u svjetlu činjenice da se u ovom paketu pomoći sredstva izdvajaju na temelju relevantnosti politika i zrelosti projekata iz godišnjeg prijedloga projekata zemlje korisnice. U prijevodu, nužno je da projekti imaju visok stupanj pripremljenosti uz postojanje sektorskih cjelodržavnih strategija, jasnih provedbenih aranžmana i drugih elemenata kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. U prvoj godini IPA III ciklusa (godišnji akcijski plan IPA 2021.) Komisija je dodijelila 73 milijuna eura za BiH, dok je za godišnji akcijski plan IPA 2022. Komisija izdvojila 45,5 milijuna eura. IPA III također uključuje 70 milijuna eura iz paketa energetske potpore BiH, dodijeljenog u okviru godišnjeg akcijskog plana IPA 2023.