Nestabilno vrijeme koje je vladalo proteklih tjedana diljem zemlje dovelo je do različitih negativnih pojava, tako da je u više navrata zabilježena pojava štakora na travnatim površinama. S obzirom na to da su se neki žalili i na želučane tegobe, liječnici pozivaju ljude da više računa povedu o tome što jedu, odnosno kako tretiraju ono što jedu, piše Večernji list BiH.
U poljima, na stablima...
- Temeljito operite voće i povrće. Moj savjet je da se u mješavini vode i sode bikarbone ostavi voće i povrće koje jedete kako biste posebno bili sigurni da jedete čistu hranu. Osobito se to odnosi na hranu koja je na zemlji, kao što su, primjerice, jagode, i ona dolazi u kontakt sa svim životinjama, od kojih su najgori štakori, koji su i dobri penjači, tako da nije sigurno ni voće koje se nalazi na stablima. A soda sve nečistoće uklanja, kao i kemikalije kojima je tretirana hrana - kazao nam je liječnik s kojim smo razgovarali. Najgora stvar je što su u vremenu nestabilnih, kišovitih dana kojima smo svjedočili viđani štakori pojedinačno. Deratizatori ističu da se štakor rijetko viđa sam, što je znak da ih je jako puno, te su uvijek blizu ljudima. Prema riječima epidemiologa Josipa Milasa, štakori ovise o ponašanju samih žitelja.
Napušteni prostori
- Ako štakor ima mjesta gdje će se zadržavati i hranu koju će moći koristiti, onda će imati veliku populaciju - kazao je.
Najveći su problem napušteni prostori. Ako je štakorima u njima dostupna hrana, deratizacija se može vršiti svakih 10 dana i neće biti prevelikog utjecaja na smanjenje populacije. Svojedobno je “Sjemenarna info” dala savjete o borbi protiv štakora, a radi se o preparatima poput mišomora.
- Ti preparati rađeni su na osnovi djelatnih tvari koje imaju izuzetno dobro djelovanje na miševe i štakore. Dovoljno ih je samo jednokratno hraniti. Uginuće se događa naknadno, odgođeno za dan ili dva, kako bi se i ostali miševi, ako ih je više, nesmetano hranili i kako ih ništa ne bi odvuklo od hranjenja, potvrđeno je. Danas postoje zaključane kutije u kojima se postavljaju mamci kako bi se bilo kakvo trovanje izbjeglo, a rupa za prolaz je taman dovoljna da miš ili štakor uđe u nju i tu ostane. Mamci s mišomorom sadrže i tvar koja kod nekih drugih životinja ili kućnih ljubimaca izaziva povraćanje, stoga je s tim potrebno biti oprezan - stoji u tim savjetima. Važno je da ljudi ne pretjeruju pa da višestrukom dozom ne unište i svoje zdravlje. Tako neki otrovi, ako se koriste u većim dozama nego što je propisano, mogu ubiti i slona, a kamoli čovjeka, slažu se stručnjaci.•