Europska centralna banka (ECB) je proteklog tjedna smanjila osnovnu kamatnu stopu s 0,05 postotaka na nulu kako bi dala poticaj ekonomiji eurozone, piše Večernji list BiH. Naime, ECB je proteklog tjedna smanjio osnovnu kamatnu stopu kako bi dao poticaj ekonomiji eurozone. Prema mišljenju domaćih ekonomista, odluka da se smanje kamatne stope reflektirat će se i na bh. bankarski sektor, pa bi tako u idućem razdoblju moglo doći do dodatnog, ali postupnog pada kamatnih stopa na kredite, ali i depozite u BiH.
Ekonomisti iznenađeni
Ova odluka, iznenađujuća za financijska tržišta, odmah je dovela do slabljenja eura prema dolaru za jedan postotak.
Pored toga, ECB je istodobno proširio program otkupa imovine na 80 milijardi eura mjesečno s dosadašnjih 60 milijardi i smanjio kamatu na depozite na minus 0,4 posto s minus 0,3 posto, što znači da će ubuduće naplaćivati više ostalim bankama za čuvanje novca u ECB.
Kako je objašnjeno, ECB pokušava riješiti problem preniske inflacije, što je pojava koja je nepovoljna po ekonomski rast, jer utječe na smanjenje potrošnje. Mijo Mišić, tajnik Udruženja banaka BiH, rekao je da se u ovom slučaju radi o jednom fenomenu ovog vrlo turbulentnog vremena. “Vjerojatno ECB želi potaknuti ulaganja, rast ekonomije i tome slično”, rekao je Mišić. Govoreći o konkretnim efektima ovako deprimiranih kamatnih stopa ili, po nekim tržišnim teorijama, ekonomski potpuno neshvatljivim, rekao je da će očigledno cijena kapitala i dalje padati. “Sve to će, svakako, utjecati i na ekonomiju BiH i bh. bankarstvo. Mi već nekoliko mjeseci pa i godina unatrag imamo blagi pad kamatnih stopa, posebno na depozite, ali i na kredite, što je sigurno refleksija svega što se događa i u eurozoni”, rekao je Mišić.
Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS-a, ne misli da će ta odluka preko noći smanjiti kamatne stope u BiH.
“Naše banke imaju vrlo visoku razinu likvidnih sredstava i da postoje klijenti, oni bi to već plasirali. Uzimati dodatna sredstva, a ne imati ih kome plasirati, neće u suštini nitko”, kazao je Đogo.
Kamate u regiji
Kamatne stope na kredite u BiH su negdje na razini prosjeka sa zemljama u okruženju. Ako se stope na depozite, one na duže razdoblje, usporede s ostalim zemljama, očigledno se u BiH najviše isplati čuvati novac u bankama. – Najniže stope na dugoročne depozite stanovništva u euro valuti su bile u Srbiji od 2,5 posto, nešto više su bile u Makedoniji i Hrvatskoj po 2,8 posto, dok su u BiH najviše i iznose 3,2 posto. Stambeni krediti za stanovništvo u BiH imali su najveću kamatu u regiji. Što se, pak, tiče kamatnih stopa na depozite stanovništva u euro valuti s dospijećem do jedne godine, one nisu imale značajne razlike među zemljama u regiji. Tako su u Makedoniji one bile 1,7 posto, Srbiji 1,8 posto, BiH 1,8 posto, a samo su u Hrvatskoj bile nešto više, i to 2,2 posto.•