Caritas BK BiH zajedno sa svojim članicama Caritasom nadbiskupije Sarajevo, Caritasom biskupije Banja Luka i biskupijom Mostar - Duvno i Trebinje - Mrkan te u suradnji s inozemnim i domaćim vladinim i nevladinim organizacijama od 2004. godine provodi projekt jačanja lokalnih kapaciteta u zaustavljanju trgovine ljudima.
Šest faza projekta
Ivana Kozina, voditeljica projekta, dala je kratak presjek desetogodišnjeg rada ovom projektu. Prema njezinim riječima, projekt se odvijao u šest faza, a Caritasov angažman u sprječavanju trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini započeo je pružanjem zaštite žrtvama trgovine ljudima, točnije žrtvama seksualnog nasilja.
Naime, Caritas Mostar je imao prvu sigurnu kuću na području Hercegovine u kojoj je bilo smješteno 11 žrtava, od kojih su četiri osobe bile iz Moldavije, tri iz Ukrajine, dvije iz Rumunjske, 1 iz Rusije i jedno dijete.
Vrata sigurne kuće su još uvijek otvorena, ali se u nju danas smještaju žrtve obiteljskog nasilja - naglasila je Kozina. U šest faza ovog projekta provedeno je niz aktivnosti, između ostalih, i ekonomsko osnaživanje i interreligijska suradnja, pri čemu su dodjeljivana i nepovratna sredstva za samozapošljavanje različitih skupina koje su odabirane u suradnji s centrima za socijalni rad i Caritasovim obiteljskim savjetovalištima. O fenomenu trgovine ljudima koji je u BiH došao u fokus nakon završetka rata, i na što je ukazivala međunarodna zajednica vršeći pritisak na domaće vlasti kako bi se trgovina ljudima spriječila - govorio je Samir Rizvo, državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije.
Utjecaj siromaštva
Prema njegovim riječima, trgovina ljudima je fenomen koji je više godina prisutna u BiH. Nažalost u BiH, unatoč uloženom trudu da se trgovina ljudima svede na minimum, postoje uvjeti koji pogoduju trgovini ljudima. To su prvenstveno ekonomski uvjeti, ogromna nezaposlenost kao i veliki broj onih koji žive ispod granice siromaštva - kazao je Rizvo dodavši da zahvaljujući upravo nevladinim organizacijama koje su se bavile ovim problemom, njihova uloga u suzbijanju trgovine ljudima je velika. Iznio je i neke statističke pokazatelje prema kojima je evidentan pad broja žrtava trgovine ljudima. Od 2010. ova trend je u opadanju. Primjerice, prije 2000., prema statistikama, broj žrtava trgovine ljudima mjerio se u stotinama, konkretno između 200 do 300 takvih žrtava, naglasivši pri tome kako je 2003. bila prijelomna kada je u pitanju suzbijanje trgovine ljudima u BiH. Tako je u 2013. identificirano 13 žrtava trgovine, dok je u 2012. godini taj broj iznosio 39. To je službena statistika, a za kraj ove godine priprema se znanstveno istraživanje i objava rezultata vezanih uz trgovinu ljudima u BiH.