Bh. građani najviše novca troše na hranu, pokazuju to poražavajuće statistike koje bilježe gotovo svakodnevne izmjene kada je riječ o rastu cijena osnovnih životnih namirnica, piše Večernji list BiH.
Posljednjih godinu dana zabilježen je najveći rast cijena goriva, brašna, ulja, mesa, voća i povrća. Veće su cijene i pekarskih proizvoda, mlijeka…
Osnovne namirnice
Da situacija nije nimalo vesela u odnosu na prije nekoliko godina u ovom najsvečanijem mjesecu, potvrdili su nam i iz Kluba potrošača središnje Bosne, iznoseći konkretne podatke.
- Godišnja inflacija na državnoj razini je između 2 i 5 posto, no, porast cijena prehrambenih proizvoda je i do 50 posto. Građani sada puno više novca izdvajaju za hranu nego ranijih godina, prema procjenama 30 do 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovi podaci odnose se na osnovne životne namirnice poput brašna, ulja, šećera… I upravo cijene tih proizvoda diktiraju na što će od drugih proizvoda i koliko novca potrošiti. Doslovno je došlo do toga da se kupuje samo osnovno, za preživljavanje. U posebno teškoj situaciji su umirovljenici i svi im se trebamo diviti kako preživljavaju. Primjerice, potrošačka košarica u FBiH sada iznosi oko 2500 maraka, što je zaista misaona imenica za većinu bh. građana, a pokušajmo zamisliti kako je umirovljenicima čije mirovine iznose oko 500 maraka. Dok izdvoje novac za lijekove, s tim da su i cijene lijekova rasle, zamislite koliko novca im uopće ostane za hranu tijekom mjeseca koji traje kao vječnost kada raspolažete s nekoliko stotina maraka. Oni su najpogođenija kategorija stanovništva, a žalosno je što odgovorni ne čine ništa kako bi im se omogućio normalan život - objašnjava nam Admir Arnautović, predsjednik ovog kluba potrošača, ističući kako blagdane nikada nije bilo teže podnijeti kada su u pitanju financije. - Obitelji će za nadolazeće blagdane, Božić i Novu godinu, izdvajati minimalno od 300 do 400 KM više. Vjerujem da će ove godine biti puno skromniji nego što su ikad dosad bili. Prošle godine je, istina, bila malo specifična situacija i bilo je puno više straha kod ljudi od zaraze koronavirusom, međutim, sada su se već ljudi oslobodili pa je za očekivati da bude više i druženja - kaže nam Arnautović navodeći primjere iz svijeta.
- Poskupljenja se nisu dogodila samo u BiH nego u cijelom svijetu. Inflacija je na najvišoj razini i u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj… i tamo građani izdvajaju znatno više novca nego, primjerice, lani. I sve to se prenijelo i na Bosnu i Hercegovinu. No, problem ove države je što su građani i ranije teško živjeli i što se u ovoj novonastaloj situaciji građanima ne pomaže i ništa ne radi na sprječavanju da se ovakva praksa ne nastavi i u budućnosti. Sva poskupljenja su lančana. Zima inače predstavlja vrijeme kada cijene svih proizvoda i usluga rastu. Evo, već je poskupio plin, vjerojatno će poskupjeti i električna energija, ogrjevno drvo… Kada dolazi do ovakvog rasta cijena, za očekivati je da će se poskupljenja prenijeti i na druge proizvode jer kod nas sve ide automatizmom, dodajući kako je i poljoprivredna sezona "podbacila", što, naravno, danas utječe na cijene gotovih proizvoda.
Nazire li se kraj?
Pitali smo ga nazire li se kraj.
- Da, i po nekim našim procjenama, rast cijena bi se mogao zaustaviti tek krajem proljeća, odnosno početkom ljeta. No, to se u ovakvoj situaciji čini jako daleko. Prvo moramo preživjeti zimu, zaključio je u razgovoru. Prema pokazateljima državne Agencije za statistiku, rast cijena je zabilježen gotovo u svim odjeljcima. Prosječni rast cijena, na godišnjoj razini, zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 6,7 posto, alkoholnih pića i duhana za 1,9 posto, stanovanja i režijskih izdataka za 2,0 posto, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kućanstva za 2,4 posto, zdravstva za 0,9 posto, prijevoza 13,5 posto, rekreacije i kulture za 1,4 posto, obrazovanja za 0,2 posto, restorana i hotela za 1,8 posto te ostalih dobara i usluga za 1,3 posto. Kako pokazuju podaci, zabilježen je i pad cijena određenih proizvoda i usluga. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima odjeće i obuće za 8,7 posto te komunikacija za 0,3 posto, priopćeno je Agencije za statistiku BiH.