Stalni rast zaduživanja Federacije BiH u inozemstvu i sukladno tomu porast obveza za otplatu vanjskog duga, izravno utječe na smanjenje iznosa koje županije i općine dobivaju od neizravnih poreza koji su osnovni prihod svih razina vlasti u BiH
Koeficijenti raspodjele
Sukladno formuli o raspodjeli sredstva s jedinstvenog računa, prošle godine se u državni proračun slilo oko 750 milijuna maraka. S druge strane, raspodjela sredstava među entitetima se vrši po posebnom koeficijentu i Federacija dobiva 63,84 posto sredstava namijenjenih entitetima. No, od tog iznosa se prvo izmiruje vanjski dug pa se može reći da otplata vanjskog duga Federacije BiH u velikoj mjeri utječe na raspoloživa sredstva za raspodjelu županijama, općinama, odnosno nižim razinama vlasti. Tako je u 2012. godini otplata vanjskog duga bila 38 posto veća u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. godini iznosi 501,75 milijuna KM i 71 posto je veća u odnosu na prethodnu godinu. A tek kada se otplate obveze po vanjskom dugu preostali prihod s jedinstvenog računa (JR) koji ima entitet FBiH raspodjeljuje se za financiranje funkcija Federacije 36,2 posto, županija 51,48 posto, jedinica lokalne samouprave 8,42 posto i upraviteljima cesta, odnosno javnim poduzećima za ceste 3,90 posto.
Pretjerano zaduživanje
Podaci za proteklih sedam godina pokazuju da se usprkos rastu prihoda od neizravnih poreza, iznos koji dobivaju županije i općine smanjivao, i to je izravna posljedica pretjeranog zaduživanja federalnih vlasti u inozemstvu. Da bi krpali rupe u federalnom proračunu i zadovoljavali prohtjeve pojedinih ministarstava i kompletne administracije, vlasti Federacije iz godine u godinu se dodatno zadužuju u inozemstvu. Dugovi stižu na otplatu i imaju prioritet pa županijama i općinama od neizravnih poreza stiže sve manje novca. Za otplatu vanjskog duga 2006. godine Federacija je godišnje izdvajala 166,7, a prošle godine čak 501,7 milijuna KM. Posljedice po priljev sredstava koji se raspoređuju županijama više su nego vidljive. U odnosu na 2008. županije su prošle godine s jedinstvenog računa dobile čak 204 milijuna maraka manje. Pad priljeva prihoda osjete i općine u Federaciji jer su zbog federalnog vanjskog duga, odnosno njegove otplate, prošle u odnosu na 2008. godinu dobile 37 milijuna maraka manje. Ima li se u vidu nastavak nekontroliranog zaduživanja Federacije u inozemstvu, županijama i općinama u sljedećim godinama ne piše se ništa dobro. Prihodi od neizravnih poreza koji im se usmjeravaju bit će sve manji.
Tablice s kompletnom analizom pronađite u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...