Zdrava hrana i osnovne životne namirnice postale su luksuz

Inflacija je na godišnjoj razini u Bosni i Hercegovini u siječnju ove godine iznosila dva posto. U siječnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječni rast cijena hrane i bezalkoholnih pića iznosio je 2,9 posto, alkoholna pića i duhan u prosjeku su bili skuplji za 4,8 posto, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 4,3 posto, zdravstvo za tri posto, komunikacije za 2,2 posto, rekreacija i kultura za 4,2 posto, obrazovanje za 1,9 posto, restorani i hoteli za 6,6 posto te ostala dobra i usluge za 8,2 posto, piše Večernji list BiH.

Strah od odlaska u kupnju
Cijene odjeće i obuće u prosjeku su pale za 6,2 posto, a prijevoza za 3,3 posto. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju ove godine u odnosu na prosinac lani u prosjeku su zabilježile rast za 0,2 posto. Na mjesečnoj razini u siječnju u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 0,8 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,5 posto, namještaja i uređaja za kućanstvo za 0,1 posto, u odjeljku restorana i hotela za 0,2 posto te ostalih dobara i usluge za 0,8 posto. Odjeća i obuća u prosjeku su bili jeftiniji za tri posto, stanovanje i režijski izdaci za 0,3 posto te zdravstvo i prijevoz za po 0,2 posto. Iako je inflacija znatno usporila u odnosu na prethodne godine, građani ne žive ništa bolje. Pandemija, a potom i rat Ukrajini su cijene osnovnih potrepština vinuli u nebo te građani više nisu mogli ni stezati remen jer odreći se više nisu imali čega - osim hrane. Nažalost, i ona je došla na red. Građani strahujući odlaze u kupnju. Nisu sigurni kakve će ih cijene dočekati taj dan. Razlozi za poskupljenja ih više ne zanimaju, znaju da moraju štedjeti na svemu i da se više nemaju čega odreći. Svega su se već odrekli, odlazaka privatno liječniku, kina, kazališta, dobrih komada odjeće... Nažalost, na red je došla i hrana. Akcijski leci postali su redovita literatura. Siromašni smo i nezaposleni, a polovina onih koji rade prima plaću koja je upola manja od iznosa potrošačke košarice. Bez povećanja plaća u našoj će se državi umirati od gladi. "Građani BiH jedva spajaju kraj s krajem"; "Čija je sramota gladan narod?"; "Građani se pitaju je li bolje biti u zatvoru, ali sit?!"; "U BiH slijede nova poskupljenja, građani s pravom strahuju"; "U BiH ljudi idu na spavanje gladni"... To su naslovi koje čitamo svaki dan. Vjerovanje u to da novinari pretjeruju kako bi povećavali tiraže na ljudskoj muci traje sve do prvog odlaska u trgovinu. A tamo su cijene više nego u Njemačkoj.

Gladnih sve više
Osnovne životne namirnice za građane BiH su postale luksuz. Iako nam liječnici preporučuju unos zdrave hrane, provjerili smo mogu li to građani sebi priuštiti i je li zdrava hrana privilegij bogatih? Građani tvrde - kupuju manje količine hrane. Trgovci govore ono čega je svjesna većina građana. Novca nema, kupuje se na komad. Rijetko da netko kupi kilogram ili dva. Gledaju gdje će i kako proći jeftinije i pod cijenu zdravlja te svega ostalog - kazala je za BHRT Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge potrošača "Don" Prijedor. Rezultat takvih poskupljenja je da sve više potrošača na tržnicama voće i povrće kupuje na komad, što dovodi do izostanka zdrave prehrane. - Mislim da ništa ne može nadomjestiti zdravu prehranu. Možemo uzimati multivitaminske preparate, sve je to u redu, ali to ne znači da se ne trebamo zdravo i raznovrsno hraniti. Nažalost, zdrava prehrana mnogima je danas nedostupna i skupa, pa je malo teško ići u tom smjeru - kazala je Nejra Mlačo-Vražalić, doktorica medicine. Ljudi se svakodnevno žale na skup život. Zbog stalnih poskupljenja gotovo je nemoguće izračunati koliko novca mjesečno treba izdvojiti za potrošačku košaricu. Cijene rastu, a plaće i mirovine taj rast ne prate. Za mnoge građane, kako kažu, nakon što plate režije, za hranu ne ostane gotovo ništa. Istraživanje koje je nedavno proveo Razvojni program UN-a pokazalo je da 32,6 posto ispitanih sebe definira kao osobe "s nedovoljnom opskrbom hranom". Opći indeks sigurnosti opskrbe hranom pokazuje da je 77,7 posto ispitanih izloženo riziku od nedostatka hrane i nesigurnosti da dođu do hrane. S obzirom na činjenicu da se gotovo 19.000 osoba u 2023. godini u BiH hrani u javnim kuhinjama ili posredstvom sličnih organizacija za podjelu besplatnih obroka, sigurno je da postoji veliki broj onih koji su u situaciji prehrambenog siromaštva. Danas je broj korisnika javnih kuhinja veći nego tijekom pandemijskih godina, a i broj samih kuhinja je u porastu.