Zdravstveno osiguranje nema čak 600 tisuća bh. građana

Da je BiH država apsurda, dokazalo se i na primjeru sustava zdravstvene zaštite. Zdravstveni sektor BiH sastoji se od 280 javnih zdravstvenih ustanova, 63 doma zdravlja, 16 bolnica i 2 klinička centra tercijarnog stupnja.

Velika izdvajanja

Broj privatnih zdravstvenih ustanova je nepoznat zajedno s podatkom koliko se izdvaja u ovom sektoru.

Ako se ovaj broj formiranih zdravstvenih institucija pomnoži s novčanim iznosom koji se izdvaja, dobije se iznos od 1,231 milijuna KM ili 6 posto bruto društvenog proizvoda za javno zdravstvo. 

Kako se navodi u istraživanju agencije Global Market Solutions, u BiH najveća izdvajanja za javno zdravstvo su u Sarajevskoj i Tuzlanskoj županiji. Doprinosi za zdravstveno osiguranje čine 95 posto svih prihoda u fondovima za zdravstveno osiguranje, što znači da građani vlastitim sredstvima, u vidu doprinosa na plaće, financiraju zdravstveni sektor. U isto vrijeme, prema nekim istraživanjima, 65 posto svih troškova u okviru zdravstvenog sektora otpada na troškove administracije. U BiH i pored glomaznog zdravstvenog aparata nema dovoljno kadra u smislu adekvatnog broja zdravstvenih djelatnika u samim zdravstvenim ustanovama. Najveći problem je nedostatak liječnika specijalista. Osim problema čekanja na preglede, veliki broj žalbi vezan je uz odnos liječnika prema pacijentima, uz lošu i neprofesionalnu komunikaciju.

Prema istraživanjima agencije Global Market Solutions d.o.o., razina usluga u zdravstvenim centrima u BiH  nije dovoljna i ne pruža kvalitetnu uslugu pacijentima. Prema rezultatima spomenutog istraživanja, Zenica svojim građanima pruža najlošiju uslugu, i to u mjeri od 67,64 posto, a iza nje se nalazi Distrikt Brčko sa 69,23 posto i grad Sarajevo sa 70,88 posto.

Najbolje usluge zdravstva svojim sugrađanima pruža Banja Luka čiji se stupanj kvalitete usluge mjeri sa 77,29 posto.

Još jedan od problema prilikom ostvarenja zdravstvene zaštite jeste obvezno zdravstveno osiguranje koje, prema procjenama, oko 600.000 osoba u BiH nema.

Samim tim građani nemaju pristup ni javnim ustanovama čime im se onemogućuje adekvatna liječnička briga. Poseban problem zdravstvenog osiguranja je populacija Roma u BiH.

Bolesti tranzicije

U izvješću o ostvarenom napretku u pristupu zdravstvenoj zaštiti u privatnom sektoru za osigurane osobe u BiH, Centar za humanu politiku došao je do podatka da 53 posto građana u BiH koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje koristi usluge zdravstvene zaštite u privatnim ustanovama koje plaćaju po punoj cijeni.

Prilično veliki broj građana u BiH, njih 44 posto, koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje, smatra da su zdravstvene usluge u privatnim i javnim ustanovama približno iste kvalitete, a 48 posto građana koji imaju obvezno zdravstveno osiguranje, smatra da bi trebali imati mogućnost korištenja usluga zdravstvene zaštite u svim privatnim ustanovama na teret osiguranja.

Ovakav sustav organiziranih zdravstvenih institucija je daleko od idealnog jer isti ne može zadovoljiti potrebe svih svojih pacijenata. Mali broj zdravstvenih djelatnika je jedna od osnovnih isprika koje se koriste prilikom traženja zdravstvene usluge u domovima zdravlja.