Često smo kroz godine vidjeli kako znanost uspijeva ostvariti ono što je ranije bilo u području znanstvene fantastike. Tako smo u seriji Black Mirror vidjeli da ljudi uz maleni uređaj ugrađen iza uha mogu ponovno proživjeti svaki trenutak svojih života, kao da gledaju film koji se prikazuje na televizoru.
No, Theodore Berger sa Sveučilišta Južne Kalifornije radi na tome da upravo takav implantat, koji bi bio 'produžetak za naša sjećanja', pretvori u stvarnost. A već ga testira i na ljudima, piše 24sata.hr.
Na dodatku za mozak radi više od deset godina, a on bi funkcionirao kao umjetni hipokampus, područje koje je inače u mozgu zaduženo za sjećanja i snalaženje u prostoru. Njegov je plan da u konačnici kratkoročno pamćenje pretvorimo u dugoročno i čak ga potencijalno spremimo kao što to radi hipokampus.
Svoje istraživanje je započeo na zečevima kod kojih je pratio moždanu aktivnost vezanu uz točno određenu radnju (ton nakon kojeg je uslijedilo puhanje zraka zbog čega bi trepnuli). S vremenom je otkrio da su već na sam ton reagirali treptanjem. Radnja je postala toliko predvidljiva da je izradio i matematički model cijelog procesa.
Kasnije je izradio umjetni hipokampus štakora kao svoj eksperimentalni protetički dodatak kako bi testirao matematički model. Treniranjem štakora da pritisnu polugu i praćenjem impulsa, Berger je došao do uzorka kojeg je nazivao 'prostorno-vremenskim kodom'. Taj isti kod je potom poslao u mozak štakora koji su potom pritisnuli polugu. Sljedeće pitanje koje se nameće je:
Hoće li ovo biti moguće i kod ljudi?
Temeljni izazov za ovakva sučelja između mozga i protetičkih usadaka jer u tome što mozak ljudi ima milijarde neurona i bilijune veza između njih. Točnije, kod štakora se radi o 200 milijuna neurona, a kod ljudi oko 86 milijardi. Pronaći tehnologiju koja će ući u tu gomilu i moći se povezati na dovoljno visokoj razini je prilično velik izazov, upozorio je Dustin Tyler, profesor strojarstva sa Sveučilišta Case Western Reserve, piše Wired. Naime, ni umjetna pužnica ne može potpuno savršeno oponašati zvuk, a mozak je sasvim druga priča.
Berger je ipak optimističan i za IEEE Spectrum kaže kako tehnologiju testiraju kod ljudi i imaju dobre početne rezultate. Radi se o pacijentima s epilepsijom koji već imaju elektrode kojima se stimulira mozak. U njegovoj viziji na tržištu bi se našao uređaj temeljen na njegovu istraživanju koji bi mogao pomoći ljudima s raznim problemima s pamćenjem. Usadak na hipokampusu mogao bi stimulirati neurone odgovorne za pretvaranje kratkoročnog u dugoročno pamćenje, što bi moglo pomoći pacijentima s Alzheimerovom bolesti, ali i drugim vrstama demencije te kod ljudi s raznim traumama mozga.
U tome nije sam. U njegov projekt investirao je Bryan Johnson, koji je nakon prodaje svog sustava Braintree PayPalu odlučio investirati u revolucionarne tehnologije. Berger je tako glavni čovjek za znanost u novoj kompaniji Kernel. Sam upozorava da će na njihove informacije snažno utjecati neuroni koje uspiju zabilježiti te se veseli novim alatima koji će moći prikupiti veće količine podataka. Ono što bi se otvorilo uz ovakvu tehnologiju je i pitanje regulative. Je li ovo medicinski uređaj koji može dijagnosticirati ili liječiti razna stanja i tkao mora proći procedure i odobrenja ili bi to bio usadak za poboljšanje koncentracije ili kreativnosti i kao takav izbjeći kontrole.