Ljetos je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan simpozij o kamenu pod nazivom “Hercegovina, zemlja kamena”. Za ova područja kamen je nešto za što se s pravom može reći da život znači, kamen je opjevan u pjesmama, zahvaljujući kamenu danas imamo kuće, crkve, mostove i druge vrijedne znamenitosti. Zahvaljujući njemu, opstao je i život na ovim prostorima. Stoga, žalosti činjenica da ga u Bosnu i Hercegovinu više ulazi izvana nego što se koristi naš kvalitetniji kamen, piše Večernji list BiH.
Izdržljivost objekata
- Pogledajte prirodne katastrofe koje se događaju, potrese, olujna nevremena..., uvijek u stranim zemljama kuće nastradaju. U Italiji prije nekoliko godina potres jači od 4 stupnja po Richteru sruši cijelu kuću. Kod nas su na godišnjoj razini potresi od 4, čak i 5 po Richteru, pa, hvala Bogu, ništa dramatično se ne događa. Kvaliteta gradnje kod nas je bolja, a i materijal koji se koristi - tvrdi nam jedan građevinski djelatnik s područja Hercegovine. Ističe da bi u svijetu manje katastrofa bilo da se koristi samo naš kamen. Suludo je, tvrdi, da je kod nas veći uvoz nego izvoz kamena. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u sedam mjeseci ove godine uvezeno je 10 milijuna, 49 tisuća i 535 KM kamena, a izvezeno ga je oko milijun i pol maraka manje, 8 milijuna, 631 tisuća i 72 KM. Problem u ovoj zemlji je što se većini stvari olako pristupa, nema dovoljno zalaganja za otvaranje novih tržišta. Tako, primjerice, Njemačka koja je “obećana zemlja” za bh. građane i u kojoj bismo mogli stvoriti još jedan glavni grad BiH, uvozi kamen iz Kanade. Umjesto da se organiziraju sastanci bh. dužnosnika i stručnjaka s njemačkima pa da se dogovore poslovi koji bi omogućili da ljudi ostanu u BiH, rade o kamenu, a da se on izvozi u tu zemlju. - Prikazana ležišta te primjena nekih vrsta kamena u gradnji ekskluzivnih objekata, kako kod nas tako i u svijetu, upravo ukazuju to da se na području Hercegovine nalazi veliki potencijal, što u gospodarskom smislu može biti značajan čimbenik razvoja - stoji u znanstvenom radu dr. Ive Galića, docenta na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
Tržište za BiH
Od aktivnih prostora koji se istražuju i eksploatiraju u Hercegovini, 19 ležišta smješteno je u ZHŽ-u, sedam u HNŽ-u i sedam u hercegovačkom području RS-a. Mjesta za posao je puno jer je, osim zapadnoeuropskih država poput Njemačke, arhitektonsko-građevni kamen tražen i u Kini. Upravo je ova zemlja značajno tržište za BiH, a s njom su uspostavljeni dobri odnosi, osobito u mandatu aktualne veleposlanice Kine u BiH Chen Bo. U radu dr. Galića nadalje stoji da na inozemna tržišta valja plasirati samo blokove najviše klase, treba prerađivati blokove u gotove proizvode ili poluproizvode (gaterske ploče) na licu mjesta ili blizu kamenoloma te preraditi što veći udio kamenog ostatka. Trenutačno je situacija takva da se vlasnici tvrtki koje se bave eksploatacijom, preradom i prodajom kamena žale na nedostatak radnika i na visoka izdvajanja kojima pune proračun države. Samim time ne mogu povećati ulaganja u tehnologiju, što je konstantan proces. Bogatstvo imamo, ali ga je potrebno iskoristiti. Budući da je ove godine bilo više događaja vezanih uz ovu sirovinu, na kojima su nazočili i brojni stručnjaci koji su isticali kvalitete kamena, osobito iz Hercegovine, vjerojatno se u pozadini nešto “kuha” i radi se na tome da svijet spozna kvalitetu kamena s ovih prostora u odnosu na neke druge prostore koji nemaju takav kamen, ali imaju pametniju strategiju izvoza.•