Iako ih se rađa više nego žena, muškarci u Bosni i Hercegovini žive kraće, pokazuju statistički podaci. Najveća stopa maskuliniteta (koeficijent maskuliniteta predstavlja broj muškaraca na 100 žena) uočava se u starosnoj skupini od 0 do 19 godina, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca, piše Večernji list BiH.
Tumori kod muškaraca
Tijekom 2020. godine na 100 djevojčica rođeno je 108 dječaka. Idući prema starijoj dobi, stopa maskuliniteta ima tendenciju opadanja, pa je od 50 godina i više u populaciji više žena nego muškaraca te od tog razdoblja koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj skupini 80 plus i bilježi vrijednost od 57, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi na 100 žena dolazi oko 57 muškaraca, stoji u publikaciji "Žene i muškarci u BiH", objavljenoj na stranicama Agencije za statistiku BiH. Isti podaci pokazuju i kako je očekivano trajanje života djevojčica rođenih u BiH tijekom 2020. godine 79,7 godina, a dječaka 74,7.
Podaci o prosjeku godina umrlih tijekom 2020. godine u BiH pokazuju kako žene najčešće umiru s navršene 77,2, a muškarci sa 71,9 godina, iz čega se može iščitati kako žene u ovoj zemlji u prosjeku žive dulje 5,3 godine od muškaraca. Kada je riječ o uzrocima smrtnosti, od ukupnog broja umrlih žena, njih 50 posto je u 2020. godini umrlo od oboljenja cirkulacijskog sustava, dok je od istih oboljenja umrlo oko 40% muškaraca u odnosu na ukupan broj umrlih muškaraca. Međutim, tumori u ovoj zemlji uzimaju mnogo više života muškaraca nego žena. I pandemija koronavirusa puno je više života odnijela među muškarcima. - Gledano s gledišta spola, od umrlih od COVID-19, 36% je žena, a 64% muškaraca. Najveći broj umrlih žena javlja se u starosnoj skupini od 80 do 84 godine, dok se najveći broj smrti muškaraca uslijed COVID-19 dogodio u dobi između 70 i 74 godine - navodi se u spomenutoj publikaciji objavljenoj u ožujku ove godine. I podaci o nasilnoj smrti ne idu na ruku muškarcima. Naime, od ukupno 871 nasilne smrti zabilježene u BiH, 213 ih se odnosi na žene, a 658 na muškarce. Od 346 izvršenih samoubojstava, 270 su počinili muškarci. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je razlika u smrtnosti među spolovima vidljiva već od samog rođenja. Tako se i među mrtvorođenom djecom, kao i među dojenčadi, bilježi veći broj dječaka nego djevojčica.
Uloga kromosoma
Dulji životni vijek među ženama nije karakterističan samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za najveći broj svjetskih zemalja. Svjetska zdravstvena organizacija već se dulje bavi pitanjem zašto su žene dugovječnije. - Jedan od razloga mogao bi biti što su žene i u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je riječ o očuvanju zdravlja, a onda i u većoj starosti. Svima je poznato kako je i u genetskom tkivu razlika između spolova što žene imaju dva X kromosoma, dok muškarcima nedostaje jedan krak na tom paru - zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno otkriveno je kako su baš na tim kromosomima važne genetske informacije povezane s imunološkim svojstvima tijela. Drugim riječima, to su geni koji prepoznaju određene patološke procese i onda našem tijelu nalažu reakciju na tu moguću bolest - navodi se u jednom od obrazloženja znanstvenika. Također, žene manje konzumiraju alkohol i duhanske proizvode te su manje spremne upustiti se u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.