Žena u vojsci, policiji, kirurgiji ili žena koja vozi taksi u bh. društvu još uvijek izaziva začuđene poglede i sumnje da posao može biti dobro obavljen ako ga ne obavlja muškarac, piše Večernji list BiH. Bosanskohercegovačko društvo je opterećeno mnogobrojnim predrasudama. Osjećaju ih pripadnici različitih vjerskih i nacionalnih manjina, osobe slabijeg socijalnog statusa, a spolna/rodna ravnopravnost pojam je koji za sada postoji samo na papiru. Stereotipna podjela na muške i ženske poslove ukorijenjena je među svim generacijama, ali danas joj sve veći broj žena uspješno prkosi.
Iako žene čine polovinu stanovništva BiH, tretman kojem su izložene na tržištu rada predstavlja diskriminaciju koja podriva socio-ekonomski razvoj BiH. Strah od otkaza ako zatrudne, spolna pripadnost kao preduvjet zaposlenja i seksualni komentari samo su neki od izazova s kojima se žene svakodnevno suočavaju na tržištu rada.
Žene su sve obrazovanije
Nije prošlo dugo od vremena kada su žene u Bosni i Hercegovini, barem većina njih, završavale samo obvezno osnovno obrazovanje. Već u srednjim školama dominirali su muškarci, a na visoke škole išle su tek one odabrane. Danas se situacija obrnula. Doduše, u osnovne i srednje škole idu i muškarci i žene, dok su na fakultetima već odavno počele dominirati žene. Tako je akademske godine 2017./2018. na Sveučilište u Mostaru na prvu godinu preddiplomskih studija upisano 1410 žena te tek 842 muškarca. Tako se na Sveučilište u Mostaru ove godine upisalo gotovo dvostruko više muškaraca nego žena.
Žene nisu samo dominantne na takozvanim ženskim, već polako postaju dominantne i na tehničkim fakultetima.
Žene se i lakše upisuju od muškaraca, točnije, pokazuju bolje znanje na upisima. Tako se na fakultete medicinskih znanosti, gdje je “navala” na upis mnogo veća od potrebnog broja polaznika, žene su daleko nadmoćnije. Primjerice, na farmaciju se upisalo 27 žena i tri muškarca, primalo ih se 30. I na medicinski fakultet je primljeno tri puta više žena nego muškaraca. I na ostalim fakultetima je situacija slična. Inače, žene sudjeluju s 55,6 posto u ukupnom broju upisanih studenata.
Još povoljnija situacija za žene je kada je riječ o broju diplomiranih. Tako je u 2014. godini među ukupno 16.351 diplomiranom osobom bilo 9740 žena, a u ukupnom broju diplomiranih studenata i studentica u 2014./15. 59% činile su žene.
Magistri i doktori
I broj žena na magistarskim studijima veći je od broja muškaraca, dok ih je na doktorskim studijima manje u odnosu na muškarce. U 2014. među ukupno 3364 magistra i magistrice bila je 2001 žena, a na doktorskom studiju od ukupno 301 doktoranta i doktorantice 116 žena.
Premda nema službenih podataka, za očekivati je da se taj odnos u proteklih nekoliko godinama povećao u korist žena.•