Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH akademik Božo Žepić kazao je u intervju Hrvatskom Medijskom Servisu kako je federalizam koji se spominje u rezoluciji Europskog parlamenta naišao na oštre kritike političkog i medijskog Sarajeva zato što je Bošnjacima prihvatljiv samo koncept proste države jednakopravnih građana, ali ne i naroda.
- Sve što u tom dokumentu nije usmjereno ka ukidanju Republike Srpske i Federacije, te uspostavi unitarne države BiH, nije na fonu razmišljanja političkog Sarajeva. Već samo po sebi, načelo federalizma podrazumijeva i prejudicira buduće uređenje BiH kao složene države – federacije, sastavljene iz više federalnih jedinica. Zajedno s načelom konstitutivnosti i jednakopravnosti naroda ono je političkom Sarajevu – neprihvatljivo. Odobrit će samo ono što je na crti uspostave BiH kao proste države koju čine općine, bez ikakva uvažavanja srednje razine vlasti i etničke jednakopravnosti. U tom kontekstu prihvatljiva im je samo prosta građanska država – jednakopravnih građana (ne i naroda), sastavljena od općina kao osnovnih i, regija, kao širih jedinica lokalne samouprave. Zato se lobiralo protiv načela federalizma i jednakopravnosti, prije usvajanja Rezolucije, smatra akademik Žepić.
Upitan do čega bi mogla dovesti politika koja, kroz izmjene izbornog zakona, odbija Hrvatima priznati konstitutivnost i ravnopravnost u F BiH i BiH Žepić kaže kakot takva politika “obeshrabruje hrvatski narod i njegove pripadnike da žive u državi gdje su marginalizirani, podcijenjeni i obespravljeni”.
- Ona svakim danom reproducira nezadovoljstvo, rezignaciju i frustracije. Budući da nema organiziranog otpora pojedinci izlaz nalaze u masovnom iseljavanju u Hrvatsku i zemlje „trećeg svijeta“. Dokle god bude tako, Bosna i Hercegovina neće ići u pravom i za sve poželjnom smjeru. Rješenje nacionalnog pitanja, osobito hrvatskog, moglo bi joj pomoći. Sve dok se ono ne riješi, ostat će potencijalno neučinkovita, nestabilna i konfliktna država. Takva politika vodi stalnom održavanju i povremenom uvećavanju političke, ustavne i svekolike društvene krize te porastu međusobnog nepovjerenja, ističe akademik Božo Žepić za Hrvatski Medijski Servis.
Ako se hrvatski političari i uspiju izboriti za izmjene Izbornog zakona i zadovolje samo time, a zapostave borbu za promjenu Ustava i rješenje nacionalnog pitanja, Žepić smatra da će doći samo do djelomičnog poboljšanja položaja Hrvata, ali ne i do bitne promjene stanja.
- Način da se izbore za to uvijek postoji, samo je golemo pitanje imaju li naši političari dovoljno političke mudrosti i odlučnosti, a onda prijateljske podrške, prvo u Zagrebu pa dalje, za uporabu učinkovitih demokratskih sredstava borbe za jednakopravnost. Produljivanje krize i odgađanje ustavnih promjena je nepotrebno gubljenje vremena. Vrijeme ne radi u korist Hrvata u BiH. Ali, također – ni u korist države Bosne i Hercegovine na njezinu europskom putu, ističe sugovornik HMS-a.
Komentirajući prijedloge Biskupske konferencije BiH iz 2005. o preuređenju BiH u državu regija i istupe tajnika BK BiH mons. Ive Tomaševića, te ograđivanje Biskupijskog ordinarijata u Mostaru od Tomaševića i izjavu kardinala Puljića kako je sada prijedlog biskupa neprovediv, akademik Žepić kaže kako je procjep između federalizma i regionalizma i unutarnacionalni, pa ga treba rasvijetliti unutarnjim dijalogom. Dakako, , kaže, uz pomoć znanosti.
- Sada imamo i Hrvatsku akademiju za znanost i umjetnost, čiji su članovi također i pojedini ugledni političari i biskupi. Vrijeme je za svehrvatski dijalog, jedinstvo i kompromis. Ako ga ne mognemo postići na znanstveno-stručnom skupu u Neumu, zakazanom 16 i 17. ožujka, dobro bi bilo da zakazati i održati novi, ili pak nekoliko savjetovanja. Hrvati nužno moraju dati svoj prijedlog koji će prethodno razmotriti i podržati sve strukture civilnoga društva; Crkva u Hrvata, Akademija, Sveučilište, Matica, Napredak, i druge. Na izabranim političarima i Hrvatskom narodnom saboru BiH, je donošenje odluke o usvajanju i preuzimanje odgovornosti za rezultate. Ako se hrvatska politika, vjera i znanost usuglase, narod će to prihvatiti i razumjeti. Vrijeme je za dijalog, uvažavanje i svehrvatsko jedinstvo oko jednog zajedničkog hrvatskog prijedloga novog Ustava BiH, po mjeri sva tri naroda, svih nacionalnih manjina i građana. Onako kako mi to vidimo. Ovaj Daytonski to nije. Podjele i razdori vode na stranputicu i nestanak Hrvata u BiH – kao konstitutivnog naroda i respektabilnog političkog subjekta, upozorava Žepić.
Naglašava kako je, također, potreban i dijalog s predstavnicima druga dva naroda.
- Tu smo u procjepu između bošnjačkog unitarizma i srpskog konfederalizma. Od kojih prvi hrani iluzornu nadu u stvaranje bosanske nadnacije, odnosno Bosne kao države – nacije, a drugi u stvaranje još jedne srpske države i uvjeta za odcjepljenje i separatizam. Naša je pozicija federalizma kompromisna, sukladna europskoj tradiciji i kompatibilna s tri posljednje rezolucije Europskoga parlamenta. Vidjeli smo i još ćemo vidjeti kako je teško doći do zajedničkog cilja. Još mnogostruko teže biti će pronaći pravi put i način da se taj cilj ostvari. Ako razum pobijedi, to ipak neće biti nemoguće. Ako on zakaže, onda će se pokazati da ni država BiH nema šanse za opstanak! Osim kao još gori – klasični protektorat međunarodne zajednice. I, dok on bude trajao. Jer, i protektorati su prolazni, zaključuje akademik Žepić.