Istraživanje, koje su uz podršku Fondacije Fridrich Ebert u BiH proveli istraživači s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu, ispitujući stavove mladih od 14 do 29 godina iz cijele BiH, pokazuje kako se profil mlade osobe u 2018. nije značajno promijenio u odnosu na 2015., kad je iznosio 21 godinu, te je ona za godinu starija, odnosno u prosjeku ima 22 godine, živi u naselju/selu koje nema više od 2000 stanovnika, piše Večernji list BiH.
Petina mladih
U BiH, prema popisu stanovništva iz 2013., živi 773.850 mladih starosne dobi od 15 do 30 godina života, odnosno 21,91% populacije čine mladi ljudi. U FBiH od ukupnog stanovništva 22,95% su mladi, dok je u RS-u taj postotak nešto manji, odnosno 20,12% od ukupne populacije. “Kada analiziramo prikazane brojke, uočavamo da je svaka peta osoba koja živi u BiH u kategoriji mladih” navodi se u studiji. Po tipu naselja ispitanici češće žive u gradu (57,2%) nego na selu (42,8%). Ovaj postotak je u odnosu na 2014., gdje je razlika u postotnom smislu iznosila 9,6%, sada povećana na 14,4%, odnosno došlo je do povećanja od 4,8% mladih koji žive u gradu, što odgovara trendu ubrzane urbanizacije odnosno deagrarizacije bh. društva. Po osnovi veličine naselja, ispitani mladi ljudi dominantno žive u naseljima koja imaju do 2000 stanovnika (46,2%), dok 7% ispitanih živi u gradovima s više od 100.000 stanovnika. Kada je riječ o najvišoj stečenoj razini obrazovanja mladih u BiH, uočeno je da se mladi sve češće odlučuju ne pristupati tercijarnoj razini obrazovanja, odnosno tek svaki deseti srednjoškolac odlučuje upisati fakultet te se stječe dojam da mladi nemaju mnogo povjerenja da će nakon završenog sveučilišnog obrazovanja biti konkurentniji na tržištu rada. Prema popisu iz 2013., od 722.311 mladih u dobi od 15 do 29 godina, svega 95.048, odnosno 13,15%, ima sveučilišnu diplomu, dok 58,33% ima završenu srednju školu. Zabrinjava i podatak da je 1,8% (13.257) mladih navelo da nema nikakvo ili nedovršeno osnovno obrazovanje. Mladi u provedenom istraživanju potvrđuju ove trendove. Kada je riječ o obrazovnom statusu u odnosu na njihove roditelje, uočeno je da mladi imaju viši stupanj formalnog obrazovanja, što rezultira i ekonomskom situacijom u BiH gdje zbog nemogućnosti zaposlenja nakon srednje škole mladi odlučuju upisati fakultet da budu konkurentniji na tržištu rada.
Život mladih
Prema istraživanju, prosječan broj članova kućanstva je 3,57, odnosno mladi najčešće žive u kućanstvima s tri ili četiri člana, imaju vlastitu sobu i internetsku vezu. Kućanstvo u kojem žive, prema karakteristikama opremljenosti i kvalitete života, ima sve potrebne elemente koji podrazumijevaju prosječan životni standard. Dakle, posjeduje perilicu rublja, perilicu posuđa, računalo, automobil. Prosječna mlada osoba, ako ne pohađa srednju školu, odnosno fakultet, najčešće je nezaposlena i ne traži aktivno posao.
Zanimljiva je i činjenica da slobodno vrijeme mladi uglavnom provode s društvom u kafićima te ne posjećuju kulturne događaje niti puno putuju, što se može dovesti u vezu s jako niskim ili nikakvim primanjima mladih, gdje mlada osoba nema mogućnost pridonijeti kućnom proračunu, nego je za sve svoje aktivnosti ovisna o pomoći roditelja. Zbog svega navedenoga gotovo da i nema procesa osamostaljenja mladih osoba, pogotovo nezaposlenih, te je prosječna dob kada se stupa u brak i formira obitelj, zbog percipirane nesigurnosti u budućnost, sve kasnija.•