Potrošačka košara u Bosni i Hercegovini, koju je izračunao Savez samostalnih sindikata BiH za kolovoz 2021. godine iznosila je 2.524,81 KM. Za 454,02 KM skuplja od potrošačke košare za prethodni mjesec.
Izračun Agencije za statistiku BiH, prema posljednjim podacima, je da je prosječna plaća u srpnju iznosila 1.002 KM. Na prvi pogled to izgleda odlično, ali zavarava.
Za realniji prikaz primanja u BiH bilo bi korisnije napraviti grupe s nekoliko platnih razreda i u te grupe staviti brojeve i pojedince, po njihovim stvarnim primanjima. Tek tada bi imali sliku o svakom pojedincu koji je skriven iza prosjeka. I onaj parlamentarac s više od 7.000 KM i radnik u hipermarketu s ‘bijednih’, ali vrlo realnih 500 KM, javlja N1.
“Prosjek je brz način prenošenje informacija, često nam kaže nešto korisno, suvremena društva ne bi mogla funkcionirati bez njega. Ali, svako pojednostavljivanje informacija može zavarati, a tu nije iznimka ni prosjek. Prosjek dovodi u zabludu, tako da cijeli jedan raspon vrijednosti svodi na jednu jedinu brojku”, piše u Faktologiji, Hansa Roslinga.
E upravo tako. Kako ćemo napuniti potrošačku košaru, najmanje 2,5 puta skuplju? Ako imate, upravo tu, zavaravajuću-prosječnu plaću od 1.000 KM.
Godišnji porast cijena 2,3 posto
Prema posljednjim izračunima Agencije za statistiku BiH, u kolovozu 2021. godine zabilježen je rast razina cijena.
Na godišnjoj razini u prosjeku cijene su skočile za 2,3%, u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
“Cijena hrane i bezalkoholnih napitaka je viša za 3,6%, alkoholnih pića i duhana za 1,9%, stanovanja i režijskih izdataka za 0,9%, zdravstva za 0,7%, prevoza 9,5%, rekreacije i kulture za 1,1%, obrazovanja za 0,2%, restorana i hotela za 0,5% te ostalih dobara i usluga za 0,5%.”, navodi Agencija za statistiku BiH.
U EU rast cijena energije rekordnih 17,4 posto – trebamo li u BiH strahovati?
Sindikalna potrošačka košara koja iznosi 2.524,81 KM, podsjetimo, za kolovoz ove godine, podrazumijeva minimalne troškove života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno srednjoškolac, a drugo osnovac.
Čine je, piše Anadolija uzimajući u obizir teritorij Federacije BiH, prehrana 37,3 posto, stanovanje i komunalne usluge 12,3 posto, higijena i održavanje zdravlja 5,7 posto, obrazovanje i kultura 22,6 posto, odjeća i obuća 11,2 posto, prevoz 5,5 posto i održavanje domaćinstva 6,03 posto.
U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za dvanaest stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.
Možda najavažniji odgovor na pitanje koliko će porasti cijene električne energije N1 nije još dobio, iako smo poslali upit.
Posljednja informacija je da se najavljenji rast cijena električne energije neće odnositi na stanovništvo, nego samo na pravne subjekte. Hoće li tako i biti?
U EU ta stavka je najviše zabrinjavajuća. Cijene energije u rujnu su porasle nevjerojatnih 17,4 % u odnosu na prošlu godinu, navodi se u priopćenju Eurostata.
Hrvati dolaze opskrbljivati se u BiH
Podsjećamo i u BiH postepeno rastu cijene goriva. Iako je cijena litre u odnosu na našu regiju i dalje najeftinija, u Federaciji BiH slijedi povećanje cijene litre benzina i dizela.
„U Federalno ministarstvo trgovine od početka ovog tjedna je pristiglo ukupno 205 obavijesti o promjeni cijena i marži i to se odnosi na povećanje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM/litru“, priopćili su za N1 iz Ministarstva trgovine Federacije BiH.
Kod susjeda, u Hrvatskoj vlada panika zbog porasta cijena litre goriva do 1,5 eura, te sve osjetnijeg rasta potrošačkih cijena.
Zbog toga dolaze u našu državu napuniti rezervoar, ali i u kupovinu.
Facebook stranica ‘Prometne zgode i nezgode’ koju prati više od sto tisuća ljudi, većinom vozača, pozvala je na prosvjed zbog velikog porasta cijena goriva.
Na Facebook objavi, pod motom #ugasimotor je poziv za sutra: „U 16:00 ugasi svoj automobil na 10 minuta gdje god se nalazio u znak prosvjeda zbog rasta cijena goriva u Hrvatskoj.“
Šta bh. vozače čeka? Pješačenje, korištenje gradskog prevoza ili „natočiti za 10 KM – kao uvijek“?