S krečarima iz Gradine proveli smo tri uzastopna dana, po nekoliko sati, koliko i traje proces proizvodnje kreča, kako bismo vidjeli i zabilježili što znači život uz plamen koji topi kamen, piše Večernji list BiH. U brežuljkastom naselju Gradina, uz cestovni pravac Velika Kladuša - Bužim, nalazi se gospodarstvo Muhameda Ahmetaševića koji u dvorištu ima peć za pečenje kreča ili vapna iz kojeg se dobiva kreč za potrebe većeg dijela Unsko-sanske županije. Ljude koji se bave ovim zanimanjem od pamtivijeka su nazivali krečarima.
Peći odavno propadaju
Ovakve peći na drugim lokacijama već su odavno u propadanju, prijeti im zaborav. No, za to što posao pečenja kamena vapnenca u pećima ipak još nije potpuno izumro, zaslužan je Muhamed Ahmetašević iz Gradine, poljoprivrednik koji se ovim stoljetnim zanimanjem bavi već tridesetak godina.
- Eto, žarim i pečem kreč po tradiciji mojih predaka koji su to radili naveliko i dobivali lijepi bijeli kreč za bijeljenje voća, krečenje soba, a neki su, dok nije bilo moderne fasade, i seoske kuće bijelili krečom, prisjeća se Muhamed, uvijek nasmijan i vedra duha. On je najuporniji krečar, ako ih uopće još ima u županiji, koji ne odustaje jer mnogo toga priroda daje - kamen, drvo, vodu..., a on je voljan raditi.
Ovo je težak, ali i danas isplativ posao, a krečar iz Gradine kreč prodaje u Velikoj Kladuši i drugim susjednim općinama. Nekad su zaprežnim kolima vrijedni krečari putovali po selima i nudili kreč. Iako mukotrpan, nekad je ovo bio unosan posao od kojega su živjeli mnogi. Svoju peć krečar Muhamed upalio je krajem ožujka, pred početak drugih poljskih radova, a kad oni jenjaju, bit će još koja potpala.
Više vrsta kreča
Kamen se peče u okrugloj šamotnoj peći koja je poput zemunice. Gotovo je cijela ukopana u zemlju. Izgrađena je od šamotne opeke te zatrpana zemljom. Postupak nije nimalo lagan i jednostavan. Najprije se kamen kroz otvor peći počne slagati u krug, pomalo se naginje prema sredini dok se ne sastanu. Prvo se slaže sitniji kamen za zid, a krupniji kamen ide prema vrhu. Kad je peć složena, vatra se zapali i ne prestaje se ložiti dok se kreč ne ispeče. Postoji više vrsta kreča, i to negašeni kreč u komadima, negašeni mljeveni kreč, hidratizirani kreč, hidraulični kreč i drugi. Negašeni, živi kreč u komadima je vrsta koja se dobiva izravno iz peći za pečenje. Sastoji se od komada različite veličine koji se isporučuju kupcima. Jako je hidroskopan pa ga treba čuvati od vlage ili što prije zagasiti. Nakon gašenja živoga kreča u komadima, dobiva se krečno tijesto, kaša, mlijeko, koje služi za pravljenje žbuke, za krečenje, kao dodatak vodenim bojama. Negašeni, živi, mljeveni kreč dobiva se mljevenjem kreča u komadima do utvrđene finoće. Hidratizirani kreč dobiva se gašenjem živoga kreča s količinom vode koja približno odgovara kemijski potrebnoj vodi za hidrataciju. Kreč se peče po starom postupku, 40 sati na 900 stupnjeva... •