Nakon jučerašnje presude za genocid u Srebrenice, te ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ratnom zapovjedniku Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću kojeg je Haški sud osudio na doživotni zatvor, mediji su preplavljeni podsjećanjima na zločin genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, gdje je ubijeno više od 7 tisuća bošnjačkih civila, opsadom Sarajeva koja je trajala 1460 dana i za vrijeme koje je u glavnom gradu BiH od granata ili snajpera ubijeno više od 11 tisuća Sarajlija, od toga više od 1000 djece.
No, zločini koje je tzv JNA, kasnije Vojska Republike Srpske kojom je zapovjedao Mladić, te srpske paravojne formacije počinila nad Hrvatima u BiH, dojam je, u drugom su planu, piše Hrvatski Medijski Servis.
Napad JNA na Ravno
HMS podsjeća da je prvi zločin kojeg je JNA počinila u BiH bio upravo nad Hrvatima- u listopadu 1991. kada je sa zemljom sravnjeno hrvatsko selo Ravno u jugoistočnoj Hercegovini. Tog 1. listopada 1991. u Trebinju kod Ravnog s 82 kamiona stiglo oko 450 vojnika tadašnje JNA. Zaustavljeni su u pohodu prema obližnjem Stonu u Hrvatskoj, nakon čega počinju stradanja mještana Ravnog i okolnih sela. To je bio početak srpske agresije na Bih, početak rata, za kojeg je tadašnji predsjednik Predsjedništva R BiH kazao “to nije naš rat”.
Tog dana pala je i prva civilna žrtva rata u BiH – 61-godišnji mještanin Trebinje Jozo Stanković. Prvi masovni pokolj u Bosni i Hercegovini se dogodio u Kijevu Dolu, u općini Ravno, 13. 11. 1991., kad je JNA na vrlo svirep način masakrirala svih osam hrvatskih civila, sve starije osobe, koji su se zatekli tu noć u Kijevu Dolu. Sve žrtve bile su starije od 60 godina, a ubijene su 13. studenog 1991. godine.
Zločini u Uborku i Sutini
Za vrijeme okupacije Mostara od strane JNA, kojom je tada u Hercegovini zapovjedao Momčilo Perišić, Šešeljevih četnika i drugih paravojnih formacija, u proljeće 1992. godine, pobijeno je 114 žitelja grada na Neretvi, Hrvata i Bošnjaka i zakopano na deponiju Uborak te u u naselju Sutina, u sjevernom predgrađu Mostara. Za ovaj masovni zločin još nito nije odgovarao.
Stradanja Hrvata na Kupresu
Dana 3. travnja 1992. počinje poznata bitka za Kupres, u kojoj sa strane tzv. JNA sudjeluje 6 000 vojnika, 3 – 4 topnička i minobacačka divizijuna, jedan oklopni bataljun i zrakoplovstvo. Kupres brani Kupreška bojna HVO-a, Trinaesta bojna HOS-a, dragovoljci ZNG (Vukovarci) i ostali hrvatski branitelji (iz Tomislavgrada, Bugojna, Uskoplja, Livna, Posušja, Gruda,..). sveukupno njih 2 500 naoružani puškama s nešto ručnih raketnih bacača i minobacača. Nakon 7 dana borbe i otpora nadmoćnijem srpskom neprijatelju Kupres pada 10. travnja 1992. godine. U borbi protiv srpskoga agresora 1992. godine. poginulo je i nestalo 160 Hrvata na Kupreškoj visoravni.
Na području Bosnanske Posavine i Sjeverozapadne Bosne ubijen 841 Hrvat
Najveći broj zločina nad Hrvataima u BiH JNA i srpske snage počinile su na području Bosanske Posavine i sjeverozapadne Bosne, gdje su ubili više od 840 Hrvata, od toga najviše u hrvatskom selu Briševo u općini Prijedor, te općini Kotor Varoš.
U Bosanskoj Posavini, JNA i četničke paravojne postrojbe ubile su 458 Hrvata, i to 40 u Bosanskom brodu, 48 u Bosansakom Šamcu, 53 u Brčkom, 78 u Derventi, 33 u Doboju, 24 u općini Gradačac i Pelagićevo, 39 na području općine Modriča, 60 u Odžaku, 83 u Orašju.
U Sjeverozapadnoj Bosni, gdje su Hrvati bili manjinsko stanovništvo, nenaoružano, gdje se nisu vodile borbe i gdje Hrvati nisu bili nikakva prijetnja, srpske snage pogubile su 383 Hrvata; na području općine Banja Luka ubijeno je 34 Hrvata, 5 u Bosanskoj Dubici, 14 u Bosanskoj Gradiški, isto toliko u Prnjavoru, 41 u Sanskom mostu i 13 u Skender Vakufu.
Ipak najviše zločina srpske snage poćinile su u selima Kotorvaroške općine, gdje je ubijeno 137 Hrvata, te na području općine Prijedor gdje je ubijen 131 Hrvat. Po svireposti se posebno ističe zločin u Hrvatskom selu Briševo u prijedorskoj općini.
Briševo-jedan od najsvirepijih zločina nad Hrvatima u BiH
Pokolj u Briševu 1992., hrvatskom selu između Prijedora i Sanskog Mosta počinili su pripadnici 5. Kozaračke brigade i 6. Krajiške brigade Vojske RS iz Sanskog Mosta. Preživjeli svjedoci tvrde da su zločini strašni i da su u njima stradale cijele obitelji. Prije ubojstva gotovo sve žene su silovane, a muškarci masakrirani odsijecanjem noseva, spolnih organa, uši i drugim zvjerstvima.
U selu Briševo kod Prijedora zvjerski je ubijeno 67 Hrvata tog mjesta. Njih su ubili Srbi 24. i 25. srpnja 1992., što je jedno od najmasovnijih stradanja Hrvata u jednom danu tijekom proteklog rata na području Bosne i Hercegovine. O ovom zločinu se malo govori, iako svojom svirepošću, brojnošću i metodama dvodnevnog ubijanja praćena mučenjima i silovanjima daleko nadilazi mnoge druge.
Iz RS protjerano više od 90 posto Hrvata
Ovim prikazanom nisu obuhvaćeni svi zločini srpskih snaga nad Hrvatima u BiH, poput onih u istočnoj Hercegovini ili središnjoj Bosni.
Na stotine hrvatskih kuća je opljačkano, srušeno ili zapaljeno, kao i brojne katoličke crkve, a tisuće Hrvata prošlo je kroz srpske logore, Keraterm, Omarska, Manjača…
Dok je područja Federacije BiH, pod kontrolom tzv. Armije RBiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata iz Republike Srpske protjerano ih je 152.856, pa je u RS ostalo još samo 11.924 Hrvata katolika.