Značajna reforma obrazovnog sustava u BiH je nužna, na što upućuju rezultati brojnih istraživanja koja su ukazala na izostanak svladavanja određenih znanja kod učenika, piše Večernji list BiH. Školarci iz BiH pokazali su znatno nižu razinu znanja u odnosu na svoje vršnjake iz Europske unije, premalo ih pohađa vrtiće, a postotak digitalne pismenosti još je uvijek na niskoj razini.
Usporedba BiH i EU
Promjene su potrebne već u vrtićkoj dobi, odnosno u pristupu predškolskom odgoju. Iako bi predškolsko obrazovanje trebalo biti obvezno, najveći broj djece iz ove zemlje još uvijek ne pohađa vrtiće. Razlog tome je uglavnom nedostatak predškolskih ustanova, odnosno njihovi nedovoljni kapaciteti. Primjerice, neke općine nemaju ni jednu ustanovu te vrste, a u nekima su liste čekanja preduge. - U ovom trenutku BiH bilježi jednu od najnižih stopa upisa u rani i predškolski odgoj i obrazovanje u Europskoj uniji. Iako se stope razlikuju među administrativnim jedinicama, stopa na razini BiH bila je oko 18 posto 2018. godine u usporedbi s prosjekom od 95,3 posto u Europskoj uniji (Europska komisija, 2019.). Brojna istraživanja pokazala su da je prvih pet godina djetetova života ključno za njegov razvoj. Primjerice, rezultati PISA-ina istraživanja pokazuju da djeca koja su pohađala rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) (ISCED 0) obično imaju bolje rezultate iz čitalačke pismenosti u dobi od 15 godina (OECD, 2018.), kao i da ulaganje u rani i predškolski odgoj i obrazovanje daje važne ekonomske i socijalne povrate - često više nego na drugim razinama obrazovanja (OECD, 2020.). Ovaj cilj mogao bi biti isplativ način da BiH dugoročno poboljša učenička postignuća - navodi se u UNICEF-ovoj publikaciji "OECD-ov i pregledi evaluacije i procjene u obrazovanju Bosne i Hercegovine".
Nadalje, drugačiji pristup potreban je i u osnovnom te srednjem obrazovanju. Ključnim se postavlja uvođenje eksterne mature koja bi bila jedinstvena na razini države i koja bi pokazala stvarno znanje učenika.
U istoj publikaciji navodi se da, prema rezultatima PISA-ina istraživanja 2018., 41 posto učenika u Bosni i Hercegovini nije postiglo minimalne vještine (razina 2) iz svih triju područja u PISA-inu istraživanju. - To je znatno veći postotak nego što je prosječan postotak učenika koji nisu ostvarili minimalne vještine u zemljama OECD-a (13,4%) i na zapadnom Balkanu (38,7 posto) - stoji u publikaciji. Cilj PISA-ina istraživanja je provjeriti jesu li učenici stekli složene vještine razmišljanja višeg reda i mogu li te vještine primijeniti na prethodno neviđene probleme jer se pretpostavlja da će se, kako prihodi budu rasli i stoljeće bude odmicalo, poslovi vjerojatno stalno razvijati i zahtijevati veće poznavanje te upotrebu tehnologije. Iako to zvuči nevjerojatno, veliki broj učenika nije digitalno pismen.
Digitalne vještine
- Jaka digitalna pismenost i IKT vještine bit će ključni za napredovanje u radu i životu u 21. stoljeću. Podaci koje je prikupio Eurostat putem Okvira digitalnih kompetencija EU-a pokazuju da je samo oko 24 posto pojedinaca u BiH imalo osnovne ili više digitalne vještine 2019. godine u usporedbi s 56 posto u zemljama EU-a (EK, 2019.). Naglašavanjem tih kompetencija u obrazovnim sustavima u cijeloj BiH pomoglo bi u pozicioniranju radne snage za natjecanje u današnjem digitalnom svijetu - istaknuto je u publikaciji. Pozornost treba obratiti i na rezultate istraživanja koji pokazuju da BiH bilježi značajne razlike između seoskih i gradskih područja u rezultatima iz čitalačke pismenosti. Dubinskom analizom utvrđeno je da učenici iz gradskih škola imaju bolje rezultate od vršnjaka iz seoskih škola za oko 50 bodova.